Pređi na sadržaj

Žilber Oral

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žilber Oral
Grb Žilbera Orala
Mesto rođenjaKraljevina Aragon
Datum smrti1200.

Žilber Oral ili Žilber Erel (fr. Gilbert Hérail ili fr. Gilbert Horal) je bio dvanaesti veliki majstor vitezova Templara od 1193. pa sve do svoje smrti 1200.

Mladost[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Aragonu oko 1152. gde je i pristupio redu. Učestvovao je u nekoliko bitaka sa Rekonkistima koje su mu 1190. donele titulu „majstor pokrajine Aragon“. Tri godine kasnije, nakon smrti Sablea, poneo je i titulu velikog majstora reda.

Vojnička karijera[uredi | uredi izvor]

Već 1194. Papa Celestin III je potvrdio i proširio prethodno donesenu bulu Omne Datum Optimum (lat. сваки савршен поклон) i time redu doneo nove povlastice i ovlašćenja. Kao vođa reda Žilber je nastojao da održi primirje između hrišćana i muslimana i obavezao se da se održi dogovor koji su postigli Ričard I Lavlje Srce i Saladin a koji je omogućavao krstašima da ponovo osnuju svoju kraljevinu Jerusalim na palestinsko-sirijskoj obali ali pod uslovom da Jerusalim ostane muslimanski. Zbog poštovanja ovog dogovora i relativno mirnodopske politike Celestin III je počeo osuđivati red za izdaju.

Odnos sa Hospitalcima[uredi | uredi izvor]

Sukob dva reda je dostigao svoj vrhunac za vreme Žilbera Orala, usled trenutne političke situacije i nemogućnosti da ubedi papu u suprotno zvanični Rim je stao na stranu vitezova Hospitalaca, međutim i jedni i drugi su bili uključeni u oružane borbe za posedovanje gradova i dvoraca.

Red u Evropi[uredi | uredi izvor]

Oral je učvršćivao red u Evropi, posebno u Francuskoj gde je imovina reda postajala sve veća a moć sve jača. U Španiji zbog aktivnog pomaganja Templara Rekonkistima 1196. kralj Alfonso I od Aragona im kao nagradu poklanja utvrđenje (engl. Alhambra). Žilber Oral umire u decembru 1200. neposredno pred Četvrti krstaški rat. Na mestu velikog majstora nasledio ga je Filip de Plesi.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]