Zadirkivač mozga

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zadirkivač mozga je vrsta slagalica koja zahteva razmišljanje da bi se rešila. Često zahteva razmišljanje na nekovencionalan način sa datim ograničenjima u mozgu; ponekad takođe uključuje lateralno razmišljanje. Logičke slagalice i zagonetke su specifični tipovi zadirkivača mozga.

Jedan od najstarijih poznatih entuziasta zadirkivača mozga je grčki matematičar Arhimed.[1] On je osmislio matematičke probleme za svoje savremenike.

Primer[uredi | uredi izvor]

Pitanje: Ako kokoška snese tri jajeta za tri dana, koliko ih snese za jedan dan (statistički)?
Odgovor1: Jednu trećinu. (Napomena: 3 kokoške = 3 jajeta / 3 dana → 3 kokoške = (3 / 3) (jaja / dana) → 1 kokoška = (1 / 3) (jaja / dana))
Odgovor2: Jedno ili ni jedno (teško je snesti trećinu jajeta).

Postoji mnogo prepirki oko zadirkivača mozga; u datom primeru s kokoškama, moguće je da su sva jaja snesena u prvom danu, tako da bi odgovor bio tri.

Pitanje: Marin otac ima pet ćerki: 1. Nana, 2. Nene, 3. Nini, 4. Nono. Kako se zove peta kći?
A: Mary. Prvih pet ćerki imaju imena sa prvih 4 samoglasnika, tako da ako neko ne razmišlja o pitanju, mogao bi da je nazove po petom samoglasniku, Nunu. Odgovor je dat na početku pitanja (iMarin otac ima pet...)

Intuicija[uredi | uredi izvor]

Poteškoća mnogih zadirkivača mozga leži u određenom nivou zabluda u ljudskoj intuiciji. Ovo je najčešće u zadirkivačima mozga koji su povezani sa kondicijonalnom prababilistikom, jer običan ljudski  mozak teži da uzme u obzir apsolutnu probabilnost. Kao rezultat, kontroverzne diskusije nastaju iz ovakvih problema, najpoznatiji je Monty Hall problem. Još jedan (jednostavniji) primer ovakvog zadirkivača mozga je Boy or Girl paradox.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Editors of Time-Life books, Inc. (1989). The Puzzle Master. Alexandria, Virginia, USA: Time-Life Books. str. 18. ISBN 978-0-8097-0928-1. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]