Zaštićeno stanište Tišina

Koordinate: 45° 02′ 27.8″ N 18° 30′ 07.7″ E / 45.041056° S; 18.502139° I / 45.041056; 18.502139
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zaštićeno stanište Tišina
IUCN kategorija IV (stanište)
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Zaštićeno stanište Tišina
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Zaštićeno stanište Tišina
Mesto Republika Srpska,
 Bosna i Hercegovina
Najbliži gradŠamac
Koordinate45° 02′ 27.8″ N 18° 30′ 07.7″ E / 45.041056° S; 18.502139° I / 45.041056; 18.502139
Površina17.250 ha
Upravljačko teloRepublika Srpska

Zaštićeno stanište Tišina je zaštićeni močvarno-barski kompleks Tišina, na području opštine Šamac u Republici Srpskoj. [1] Prostire se na površini od 196,49 hektara obuhvatajući močvare i bare Mala tišina, Velika tišina i Odmut bara, sa njihovim ekosistemima. Zaštićeno stanište Tišina predstavlja jednu od poslednjih močvarno-barskih kompleksa u Posavini i važno je gnezdilište, zimovalište, hranilište i spavalište brojnih životinskih vrsta vrsta.

Zaštićeno stanište Tišina je zaštićeno stanište IV kategorije sa uspostavljenim II i III stepenom zaštite.

Lokacija zaštićenog staništa[uredi | uredi izvor]

Zaštićeno stanište Tišina obuhvata katastarske površine opštine Šamac. Manji delovi staništa prostiru se na površini koja pripada opštini Grebnice. Sa severozapadne strane, ograničen je entitetkom granicom. Stanište je dobilo ime po barama Mala i Velika tišina, a obuhvataju i Odmut bar i povremeni vodotok Žandrak. Kroz zaštićeno stanište prolazi nekoliko lokalnih drumova i magistralni put Šamac - Brčko. Takođe, kroz područje protiče i veštački kanal Stružac.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Močvarno područje predstavlja važno mjesto za ishranu i odmor ptica na migraciji iz srednje u severne evropske krajeve. Prema podacima društva za zaštitu biodiverziteta oko 150 vrsta ptica nastanjuje i posećuje ovo područje. [2] U močvarnom i barskom području registrovano je 20 vrsta riba, od kojih se posebno izdvaja riba mrgud. [3]

Biljni svet čine 175 vrsta biljaka od kojih su neke, kao što su rebratice, močvarne paprati, žutog lokvanja i močvarne žare, vrlo retke i ugrožene.

Stepen zaštite[uredi | uredi izvor]

Prema kategorizaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) zaštićeno stanište Tišina kategoriše se kao područje upravljanja staništem ili vrstom koje se nalazi u kategorij IV. Na teritoriji zaštićenog kompleksa uspostavljene su regije II i III stepena zaštite. Od ukupno 196,49 hektara koliko zauzima stanište, 58,54 hektara nalazi se u II stepenu zaštita a 137,95 hektara u III stepenu zaštite. Na teritoriji koja je u II stepenu zaštite zabranje su radnje na vodenim i kopnenim površinama uz kontrolisanu dozvolu naučnog istraživanja i ograničenog prikupljanja plodova, biljaka i životinja.

Predeo je zaštićen 26. septembra 2019. godine, odlukom Vlade Republike Srpske i predstavlja 26. po redu zaštićeno područje u Repubici Srpskoj. [4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]