Pređi na sadržaj

Зимзелен (list)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zimzelen: list za zabavu i pouku
Zimzelen, naslovna strana dvobroja 1-2, 1893.
Tipknjiževni časopis
Format20 cm
VlasnikPera Todorović
Glavni urednikPera Todorović
Osnivanje1893.
Jeziksrpski
Ukidanje1893.
SedišteBeograd

Zimzelen: list za zabavu i pouku je književni časopis koji je izlazio u Beogradu tokom 1893. godine. Urednik je bio Pera Todorović.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Zimzelen je književni časopis koji je izlazio od 6. februara 1893. do 15. juna iste godine.[2] Pokretanje Zimzelena je vezano za Male novine. I časopis je pokrenut kao književni dodatak Malih novina sa ciljem da se oko njega okupe svi značajni srpski pisci tog vremena (naročito oni koji su živeli u Beogradu). Pera Todorović je 14. januara 1893. najavio Zimzelen kao zbirku pripovedaka i romana namenjenih svima. Prvi broj je bio dvobroj, a poslednji broj je bio 56. Ideja je bila da se čitaocima omogući da pročitaju lepu pripovetku ili roman bez uključivanja dnevne politike, naučne rasprave ili političkih govora. Ideja je bila da se širi vrlina i moral u narodu. Na kraju svakog broja su se donosile neke pošalice kako bi list bio zabavan široj javnosti. Bilo je ideja i da se najbolji radovi nagrađuju.[3]

Urednici[uredi | uredi izvor]

Pera Todorović je urednik do broja 32 od 13. aprila. Posle toga mesto glavnog urednika preuzima Svetozar Janošević. [3]

Periodičnost izlaženja[uredi | uredi izvor]

List je izlazio svakog drugog dana, a od broja 33 izlazi utorkom, četvrtkom i nedeljom.[1]

Tematika[uredi | uredi izvor]

Zimzelen je jedan od retkih književnih časopisa koji nije donosio književnu, umetničku i pozorišnu kritiku. Nema beležaka o štampanim knjigama i književnoj ili društvenoj pojavi. Štampani su aforizmi i misli poznatih (Zenona, Sofokla, Konfučija). Cilj je bio da se čitoci zabave, kao i da se ispuni misija podnaslova lista. Najznačajnija je poezija Vojislava i Dragutina Ilića i proza Stevana Stemca i Milorada Šapčanina. List je bio orijentisan ka istoku, što govori i sadržaj prevedenih romana.[3]

  • Anegdote
  • Originalne pripovetke
  • Originalne pesme
  • Prevodi
  • Aforizmi
  • Misli znamenitih ljudi

Saradnici[uredi | uredi izvor]

Pseudonimi[uredi | uredi izvor]

Mnoge pesme su potpisivane pseudonimima i inicijalima. Danas ih nije moguće razrešiti. Posle izlaska broja 37 uredništvo je najavilo da se 1. maja navršava četvrtina godine izlaženja Zimzelena. Štampan je tada i sadržaj svih brojeva , ali su i razrešeni neki pseudonimi i inicijali.[3]

Sveštenik, Piše A., Zimzelen, broj 37, strana 578, 1893.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Zimzelen : list za zabavu i pouku / vlasnik i glavni urednik Pera Todorović. - God. 1, br. 1-56 (1893). - Beograd : Pera Todorović, 1893. (Štamparija "Smiljevo" ; Beograd). - 20 cm
  2. ^ Kisić, Milica; Bulatović, Branka (1996). Srpska štampa : 1768-1995. : istorijsko-bibliografski pregled. Štampa i srpsko društvo 19. i 20. veka. Beograd: Medija centar. str. 117. ISBN 86-82827-01-8. 
  3. ^ a b v g Staniša Vojinović: Zimzelen Pere Todorovića. - U: Pera Todorović : zbornik radova / uredila Vesna Matović. - Beograd : Institut za književnost i umetnost, 1999 (Beograd : Čigoja štampa). - str: 351-371 ; 24 cm. - (Posebna izdanja / Institut za književnost i umetnost, Beograd ; knj. 22)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]