Pređi na sadržaj

Zorka Marić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zorka Marić
Datum rođenja1883
Mesto rođenjaRumaAustrougarska, danas Srbija
Datum smrti1938
Mesto smrtiNovi SadKraljevina Jugoslavija
RoditeljiMiloš Marić
Marija Ružić

Zorka Marić (Ruma, 1883Novi Sad, 1938) bila je srpska društvena aktivistkinja i sestra naučnika Mileve Marić i Miloša Marića.[1][2][3][4]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Zorka Marić se rodila u Rumi, od majke Marije Ružić i oca Miloša Marića. Majka je poticala iz imućne titelske porodice, a otac je bio niži oficir Austrougarske vojske iz Kaća. U Rumi, u kojoj su Marići živeli duže od četrnaest godina, on je radio kao sudski pisar. Zorka se školovala u rodnom gradu i u Zagrebu, Novom Sadu, Pragu i Cirihu, gde je vanredno studirala biologiju.[1][2][4]

Godine 1900. je sa svojom sestrom Milevom, za koju je bila veoma vezana, otputovala u Cirih, da bi usavršila nemački jezik. Zapisano je da Milevin suprug Albert Ajnštajn često pozivao Zorku da dolazi kod njih, što je ona i radila. Kada je brak Ajnštajnovih zapao u krizu, Zorka je boravila u Cirihu kako bi se našla sestri.[1][2]

Od 1906. godine bila je aktivna članica Dobrotvorne zadruge „Srpkinja Novosatkinja”, nacionalnog i humanitarno-prosvetnog udruženja žena iz Novog Sada.[5]

Bila je najmuzikalnija od svih Marića, svirala je klavir i tečno govorila mađarski i nemački jezik.[3]

Nije se udavala.[3]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Krstić, Đ. U. (2005). Mileva i Albert Ajnštajn – ljubav i zajednički naučni rad. Novi Sad: Matica srpska. ISBN 86-363-0448-2. 
  2. ^ a b v Milentijević, R. (2010). Mileva Marić Ajnštajn – život sa Albertom Ajnštajnom. Novi Sad: Matica srpska. ISBN 978-86-7946-066-0. 
  3. ^ a b v „Životi obavijeni velom misterije: U aprilu počinje obnova rodne kuće Mileve Marić u Rumi”, Danas, 4. mart 2024. Posećeno 6. marta 2024.
  4. ^ a b „Milevu je krasila hrabrost: Marina Bulatović, naša književnica iz Kanade, godinama istražuje život porodice Marić”, Večernje novosti, 29. mart 2024. Posećeno 1. aprila 2024.
  5. ^ Zbornik sa savetovanja „Doprinos Mileve Ajnštajn-Marić nauci”, 13–14. maj 1994, Matica srpska – za štampu pripremio Rastko Maglić. Novi Sad: Univerzitet. 1995. str. 132.