IMT

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Industrija mašina i traktora A. D.
akcionarsko društvo
Većinski vlasnik malgamejšns grupa
Delatnostmašinska industrija
Osnovano1947. u Beogradu, Jugoslavija
Ugašeno2015
SedišteNovi Beograd, (Srbija Srbija)
Broj zaposlenih
800 (2012)
4 (2018)
Veb-sajtwww.imt.co.rs/index_en.php

Industrija mašina i traktora a. d. (skraćeno IMT) bila je fabrika poljoprivrednih mašina koja se nalazila na Novom Beogradu u bloku 64. Od 1955. do 2015. godine proizvedeno je ukupno 780 hiljada traktora. Rekord je ostvaren 1988. godine kada je proizvedeno 42.500 traktora i 35.000 priključnih mašina, a vrednost proizvodnje te rekordne godine je bio 600 miliona nemačkih maraka. Fabriku IMT u stečaju je kupio indijski gigant TAFE aprila 2018. godine.[1][2]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Godine 1947, osnovana Centralna livnica, koja se tri godine kasnije udružila sa još četiri preduzeća iz istog područja formirajući Metalski zavod „Aleksandar Ranković“. Zavod je 1954. preimenovan u Industrija traktora i mašina - ITM. Nakon dvogodišnjih uporednih ispitivanja različitih stranih traktora 1953. i 1954. godine u Institutu za poljoprivrednu mehanizaciju u Zemun Polju, a na osnovu dobijenih rezultata, država je donela odluku o otkupu licence za proizvodnju traktora američke marke Masi Ferguson. Nakon toga otpočela je proizvodnja traktora Ferguson 20, 30 i 35. Godine 1959, izvršena je rekonstrukcija i proširenje kapaciteta fabrike za proizvodnju 4000 traktora godišnje. Godine 1964, je počela proizvodnja traktora IMT 555 domaće konstrukcije koji baziran na prethodne fergusonove modele. Fabrika dobija današnji naziv Industrija mašina i traktora - IMT, 1965. Godine 1970. prošireni su proizvodni kapaciteti uvođenjem nove linije za serijsku proizvodnju traktora IMT 575. marta 1976. otvorena je nova fabrika koja ima kapacitet za proizvodnju par desetina hiljada traktora. Uvedena je nova linijska oprema za serijsku proizvodnju na visokom nivou u skladu sa standardima iz 70-ih. Tada počinje masovna izrada traktora točkaša serije 500 od 35 do 220 KS (IMT-533F, IMT-540, IMT-558, IMT-560, IMT-577, IMT-578, IMT-579, IMT-588 od 80 KS, IMT-589 od 80KS, IMT-5160 od 160KS i IMT-5200 od 220 KS). Godine 1988. ostvaren je rekord u proizvodnji kada je izrađeno 45.000 traktora i 35.000 mašina. U fabrici je 1988. godine bilo zaposleno 9.800 radnika, da bi ovaj broj do 2005. spao na 1.745 radnika.

Od 1970. do 1986. direktor je bio Radoslav Radović.[3]

IMT 533 i 539[uredi | uredi izvor]

IMT 533 bez kabine. Ovaj traktor ima legendarni značaj, a predstavljao je i statusni simbol u seoskim sredinama u drugoj polovini 20. veka.

Traktori IMT 533 i 539 su laki za rukovanje izuzetno pokretljivi i okretni a dobili su legendarni status jer predstavljaju sredstva koja su obeležila širenje mehanizacije u seoskom sredinama u sitnim i srednjim zemljoradničkim gazdinstvima u drugoj polovini 20. veka na ovim prostorima. Prvi traktor ima motor od 35 KS i nosio je oznaku IMT 533, a kasnije je izrađena varijanta i sa motorom od 39 KS, motor IMR M33/T i nosio je oznaku IMT 539. Traktori su licencni, fabrike Masi Ferguson, a motori takođe licencni fabrike Perkins. Pouzdanost ovih traktora je velika, i uz minimum održavanja, realan vek motora do generalne opravke je oko 4000 radnih časova, a nije retkost da su zabeleženi motori i sa 6000 i više radnih sati. Ukupna dužina traktora je 2972 mm, širina sa normalnim razmakom točkova 1625 mm, visina 1372 mm, uzdužna prolaznost (klirens) je po sredini 320 mm, ispod osovine 533 mm, rastojanje osovine 1830 mm, težina traktora sa gorivom, uljem i vodim je 1440 kg. Tip motora je 33/T-LP trocilindrični, četvorotaktni dizel-motor.[4]

IMT 539

Traktori su izrađivani u IMT-u, motori su sklapani u IMR-u, a sklopovi motora u sledećim fabrikama: cilindarski sklop - PDM Mladenovac ili 27. mart Novi Sad, ventili PP Užice, blok motora FOB, kolenasto vratilo IMR, klipnjače IMR ili Kovačica ZCZ, oprema za napajanje gorivom IPM Beograd, elektroprema Iskra Kranj, filtri i spojnice KRON ili FRAD. Menjač je mehanički, sa hidrauličkom pumpom kulisnog tipa. Zahtevi za podmazivanjem ovih traktora su svedeni na najmanju meru.

U fabrici IMT na Novom Beogradu se proizvode sledeći proizvodi: tanjirače, rotacione sitnilice i rototileri, plugovi, kultivatori, zagrtači, sejalice, prikolice i traktori. Proizvodnja traktora u 1988. godini bila je 41514, a u 2005. godini 2172 traktora. Do 2005. godine proizvedeno je oko 800 hiljada traktora i oko 600 hiljada oruđa. U međunarodnoj trgovini IMT je izvezao 107 700 traktora i oko 11 950 priključnih mašina i oruđa u 84 države širom sveta.

Serija IMT 2000.[uredi | uredi izvor]

Stručnjaci IMT su 2009. predstavili novu seriju IMT 2000, u koju spadaju modeli novog dizajna: IMT 2050 , IMT 2065 i IMT 2090. Ova serija traktora služi za sve vrste radova u poljoprivredi i transportu, a odlikuje ih lako rukovanje, sinhronizovan menjač, podesivi stub upravljača, plašt motora od poliestera i savremen dizajn kabine.

Serija IMT S[uredi | uredi izvor]

Na 79. Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu 2012, IMT je predstavio novu seriju traktora S (IMT-539S (42 KS), IMT-549S, IMT-550S i IMT-555S (52 KS)), koje odlikuje plašt motora od poliestera i savremen dizajn kabine. Motori su nešto jači nego na standardnoj seriji traktora za po nekoliko konjskih snaga, ugrađen im je desetostepeni menjački prenosnik, a imaju i hidraulički servoupravljač.

Tranzicija[uredi | uredi izvor]

Nakon 2000. godine u zemlji se sprovodi agresivna tranzicija, vrši se privatizacija privrednih subjekata, dolazi do prelaska društvene i državne imovine u privatnu. Ovaj proces u praksi je imao negativne posledice jer dolazi do masovne deindustrijalizacije u zemlji, a i time do gubitaka ogromnog broja radnih mesta u proizvodnji. Tokom tog perioda u IMT-u dolazi, iz godine u godinu, do smanjenje proizvodnje, koja se poslednjih godina ogledala u proizvodnji par stotina traktora, da bi se 2015. godine svela na svega stotinak traktora. Godine 2014, od 900 radnika njih 500 odlazi na biro rada. Avgusta 2015. godine u IMT-u je u potpunosti prestala proizvodnja dok preostalih 360 radnika odlazi na biro rada.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]