Ihtis
Ihtis (grč. ἰχθύς - riba) je ranohrišćanski simbol koji je već u prvobitnoj Crkvi korišćen kao akronim za izraz: »Isus Hristos, Božji Sin, Spasitelj.« Ihtis takođe na grčkom znači riba. Ovaj simbol, kojim su sledbenici Isusovog učenja obeležavali prostore svog stanovanja je, zajedno sa prikazom Isusa kao Dobrog Pastira i vina, sve do kraja 4. veka bio dominantan u hrišćanskoj ikonografiji.[1]
Značenje i izgled
[uredi | uredi izvor]Rano usmeno predanje, koja je kasnije uzelo i pisani oblik, pripoveda da je u vreme progona hrišćana u Rimskom carstvu riba korišćena kao hrišćanski znak raspoznavanja, pošto grčka reč ἰχθύς u sebi krije početna slova izraza Ιησούς Χριστός Θεού υιός σωτήρ:
ΙΗΣΟΥΣ (Iēsoûs »Isus«)
ΧΡΙΣΤΟΣ (Christós »Hristos - Pomazanik«)
ΘΕΟΥ (Theoû »Božji«)
ΥΙΟΣ (Hyiós »Sin«)
ΣΩΤΗΡ (Sōtér »Spasitelj«)
Kao crtani simbol, koristio se jednostavan prikaz ribe koji se sastojao od dve zakrivljene linije, a nađeni su i kružni simboli, za koje se pretpostavlja da uključuju slova grčke reči ἰχθύς.
Simbolika ribe je raznolika ali se u većini slučajeva svodi na plodnost kao nebeski blagoslov i davanje života, što zbog činjenice da živi u moru (vodi) koje je samo po sebi davalac života, što zbog velikog broja jajašca koja su sama po sebi, takođe, simbol života i plodnosti.
Riba je istovremeno i muški simbol – u Ozirisovom kultu riba je čisto falusni, oplođujući simbol.[1]
U Mesopotamiji ribu srećemo sa filistinskim božanstvom Dagonom (Dag-riba) čiji se kult pominje i u Bibliji.[2]
Stara jevrejska Pasha padala se meseca adra (adar-riba) dok su prehrišćanski Jevreji učili da je riba hrana blaženih u raju kao i simbol nebeske gozbe u budućem životu.[1]
U hinduizmu riba se sreće u kultovima Višne, spasitelja u njegovom prvom ovaploćenju i tvorca nove rase, i Varune, zlaćane ribe. Poput mediteranskih misterijskih kultova i ovde riba simbolizuje bogatstvo i plodnost kao što je i atribut božanske ljubavi.
U Grčkoj mitologiji reč ” delfos” imala je dvojako značenje – proročište i riba. U Delfima se stoga u prvo vreme proslavljala Temis, originalna boginja riba. Kasniju riblju boginju Afroditu Salakijsku, proslavljali su njeni sledbenici u sveti dan, petak, kada su jeli ribe.[1]
Pektorijev epitaf koji počinje rečima: O, božanski rode Nebeske Ribe, čuvaj svoje srce nepokvareno, primivši besmrtno vrelo među smrtnicima iz božanskih voda…! ukazuje nam na sasvim drugu dimenziju simbolike ribe, njenu povezanost sa zodijakom u okviru kojeg joj odgovara jedan znak, znak ribe.[1]
Brojne prikaze zodijaka-ribe viđamo u Egiptu, u piramidama u Denderi i Tebi, na kojima je astrološki znak Ribe prikazan negde sa jednom a negde sa dve ribe. Ova simbolika prikaza ribe, će se vremenom izgubiti tako da hrišćani najčešće prikazuju samo jednu ribu označavajući je, kao „Ribu Nebesku“.[1]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Istorijski nije dokazano da su ribu prvi hrišćani koristili kao znak raspoznavanja, to jest kao tajnu lozinku. Mnogo pre pojave hrišćanstva, riba je već imala svoje duboko zastupljeno mistično značenje u većini mediteranskih ali i drugih kultovima. U ovom kontekstu se srećemo sa njom kod kultova Izide, Hator, Venere, Atargatis, Velike Majke u Efesu koja oko svojih genitalija nosi nisku riba dok joj je oko vrata niska sa simbolima zodijaka.[1]
Motiv ribe pojavljuje se u 2. veku u grafitima u katakombama svetog Kalista u Rimu, a kasnije i na mozaicima hrišćanskih crkava. Oko 200. godine hrišćanski pisac Tertulijan u svojoj se hrišćanskoj pouci o krštenju (De baptismo) poigrava motivom ribe, govoreći da su hrišćani »ribice, po primeru [ΙΧΘΥΣ] Isusa Hrista, rođeni u vodi.«
To se Tertulijanovo poređenje temelji na jevanđelskim izvještajima u kojima Isus hrani 5.000 ljudi hlebom i ribama u Jevanđeljima po Marku, Mateji, Luki i Jovanu[3][4][5][6], ili na Isusovom pozivu apostolu Petru i njegovom bratu Andriji, kad im kaže da će ih učiniti »ribarima ljudi« u Jevanđelju po Marku.[7]
Među slične rane hrišćanske znakove spadali su i Hristov monogram i znak sidra.[8]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v g d đ e Nebojša Ozimić, Simbolika ribe i hrišćanstvo, Društvo za antičke studije Srbije/ Arhiv Srema, Beograd, 2008,
- ^ Hronike Mesopotamije, prevod Ozimić N., Pešić i sinovi, 2007.
- ^ Jevanđelje po Marku 6,30-44
- ^ Jevanđelje po Mateji 14,15-21
- ^ Jevanđelje po Luki 9,12-17
- ^ Jevanđelje po Jovanu 6,4-13)
- ^ Jevanđelje po Marku 1,17
- ^ Grupa autora, Sidro, u Enciklopedija leksikografskog zavoda, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1962. g.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Coins of the Emperor Augustus
- Coins of the Emperor Domitian Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. avgust 2006)
- Ichthus Christian Fellowship
- Principal Christian Symbols: The Fish (Ichthus), Cross & Crucifix Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. januar 2012)
- Symbolism of the Fish
- The Harvard Ichthus, Journal of Christian Thought