Pređi na sadržaj

Kal (mitologija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kal prema Pausaniji ili Tal prema Diodoru, Apolodoru i još nekim autorima je u grčkoj mitologiji bio sin Dedalove sestre Perdike, koga je Dedal obučavao. Međutim, ispostavilo se da je učenik bio talentovaniji od učitelja, pa ga je Dedal ubio.[1] Njegovo ime je možda bilo i Kirkin ili Tantal.[2] Ovidije ga je nazivao Perdik, ali je to češće bilo ime njegovog oca.[3]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Već dok mu je bilo dvanaest godina, prevazišao je u zanatu svog učitelja. Njemu se pripisuje da je otkrio testeru i to tako što je pronašao zmijinu viličnu kost i primetio da se njome može iseći štap na dva dela. Dedal je ovaj pronalazak pripisao sebi. Međutim, momak je pronašao i grnčarski točak i šestar, što mu je donelo slavu u Atini. To je izazvalo Dedalovu ljubomoru i on ga je pozvao da se zajedno popnu na krov hrama u Akropolju, navodno kako bi mu nešto pokazao. Iskoristio je priliku i gurnuo mladića preko ograde. Izvori navode da ga Dedal ne bi ubio zbog ljubomore, iako ju je osećao, već zato što je sumnjao da Kal ima odnose sa svojom majkom. Nakon ubistva, Dedal se odmah spustio u podnožje hrama i strpao mladićev leš u vreću. Znatiželjnim prolaznicima je objasnio da u vreći ima mrtvu zmiju, koju je pokupio kako to zakon nalaže, što nije bila potpuna laž, jer je mladić bio Erehteid. Otkrili su ga kada su se na vreći pojavile krvave mrlje i Arheopag ga je kaznio progonstvom ili je Dedal sam pobegao kako bi izbegao suđenje. Kala (Tala) su sahranili tamo gde je pao, a njegov duh je izleteo iz vreće u vidu jarebice. Njegova majka Perdika (ili Polikasta), kada je čula ove vesti, obesila se, a sugrađani su joj podigli svetilište nedaleko od Akropolja.[2] U Atini su i Kala (ili Tala) slavili kao heroja.[3]

Tumačenje[uredi | uredi izvor]

Ponekad se Hefest opisuje kao Herin i Talov sin, a Tal kao Dedalov mladi sestrić. Dedal je bio mlađi član kuće Erehteja, koja je osnovana mnogo posle Hefestovog rođenja. Ovakve hronološke protivrečnosti su pravilo u mitologiji. Dedalovo ime znači „pametan“ ili „vešto urađen“, Talovo „stradalnik“, a Hefestovo „onaj koji sija danju“, i prema sličnosti svojih atributa ukazuju na zaključak da su ovo samo različita imena iste mitske ličnosti. Sličnosti postoje i u mitu; Hefest je bio oženjen Afroditom, kojoj su posvećene jarebice. Talova majka se zvala Perdika, što znači „jarebica“. Duša kovača Tala odletela je kao jarebica. Potom, Hefest je bačen sa Olimpa, a Tal sa Akropolja. Hefest je hramao pri hodu, a jedno od Talovih imena bilo je Tantal, što znači „posrtati“ ili „hramati“. Mužjak jarebica u svojoj ljubavnoj igri poskakuje držeći jednu nogu podignutu i spremnu da udari suparnika. U orgijama prolećne ravnodevice na istočnom Sredozemlju se igrom podražavalo upravo ovakvo ponašanje ove ptice. Slične analogije Robert Grevs je pronašao i sa rimskim bogom Vulkanom.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology Greek Mythology Link: Talos1; Others with identical name
  2. ^ a b v Robert Grevs. 1995. Grčki mitovi. 6. izdanje. Nolit. Beograd.
  3. ^ a b Greek Myth Index: Talos Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. jun 2010), Pristupljeno 8. 4. 2013.