Kapela Svetog Marka
Kapela Svetog Marka | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Tip | pravoslavna kapela |
Jurisdikcija | Srpska pravoslavna crkva |
Eparhija | Eparhija gornjokarlovačka |
Osnivanje | 1863. |
Posvećen | Svetom Marku |
Lokacija | |
Mesto | Velebit, Gračac |
Država | Hrvatska |
Kapela Svetog Marka na Velebitu je pravoslavna kapela koja se nalazi kod Gračaca, na Velebitu.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Kapela Svetog Marka na Velebitu sagrađena je 1863. godine. Dimenzije crkve su u osnovi dužine 9,50 m i širine 5,90 m. Kapela je smeštena na jugoistočnom delu Velebita na nadmorskoj visini od 698 metara i reljefno je izolovana.
Crkvu su zapalili partizani 1943. godine. Obnovili su je u proleće 1944. godine borci Gračačke četničke brigade i omladina iz okolnih sela. Glavni majstor bio je Petar Jerković iz Graba, borac i starešina u toj brigadi.
Posle rata kapela je ostala pod krovom, ali je njena unutrašnjost potpuno devastirana.
Kapela je u posleratnom periodu bila vrlo značajna kad je reč o verskim i nacionalnim osećanjima naroda s tog područja pošto su Gračac i okolna sela ostala bez ijedne pravoslavne crkve. To je dakle bio jedini pravoslavni hram u kome je u toku leta jedanput godišnje služena liturgija, a roditelji ili srodnici donosili decu na krštenje.
Kapela je 1965. godine popravljena, ugrađen je ikonostas i od tada je liturgija služena tri puta godišnje.
Pećina Svetinja
[uredi | uredi izvor]Iza same kapele nalazi se pećina, prvobitno nazvana Kozareva, a nakon što se pročula legenda o čudotvornoj vodi koja se sliva s njenih kamenih zidova, naziva se – Svetinja.
Pećina je duga oko 25 metara, a u njoj su postavljeni kameni oltari i ikone pa se ponekad koristi za verske obrede. Prilagođavajući se prirodnim resursama, jedan meštanin je u ovoj pećini izgradio betonske kamenice u koje se sa stena sliva voda. Osim verskih obreda i sakupljanja čudotvorne vode, u pećini se mogu pronaći i stalci na koje hodočasnici ostavljaju odevne predmete u svrhu ozdravljenja.[1] Običaj je i prilikom ulaska u pećinu umiti se (ili samo smočiti ruke) u svrhu ozdravljenja i upaliti sveću.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Spomen-ploča u znak sećanja na prvu episkopsku posetu mitropolita zagrebačkog Dositeja na Markovdan, 1936. godine
-
Kućica pored kapele
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Spomen-knjiga „Crkve u Lici: terenski zapisi Mirka Ćelića” Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. jun 2021)