Pređi na sadržaj

Karlos de Sigvenza i Gongora

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Karlos de Sigvenza i Gongora
Karlos de Sigvenza i Gongora
Lični podaci
Datum rođenja(1645-08-14)14. avgust 1645.
Mesto rođenjaMeksiko Siti, Španija Nova Španija
Datum smrti22. avgust 1700.(1700-08-22) (55 god.)
Mesto smrtiMeksiko Siti, Španija Nova Španija

Karlos de Sigvenza i Gongora (šp. Carlos de Sigüenza y Góngora; Meksiko Siti, 14. avgust 1645. — Meksiko Siti, 22. avgust 1700) bio je jedan od prvih velikih intelektualaca rođenih u španskom vicekraljevstvu Nova Španija. Erudita i pisac, bio je na visokim akademskim pozicijama, te obavljao mnoge poslove vezane za kolonijalnu vlast. Bio je jedan od prvih ljudi, tokom španske vladavine, koji su radili arheološka istraživanja oko piramide Sunca u Teotivakanu.[1][2][3]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Karlos de Sigvenza i Gongora je rođen u Meksiko Sitiju 1645. godine. Studirao je matematiku i astronomiju pod vođstvom svog oca, koji je radio kao čuvar španske kraljevske porodice.

Sigvenza se 17. avgusta 1660. godine pridružio Družbi Isusovoj, položio zakletvu u jednostavnom obliku 15. avgusta 1662. godine u Tepocatlanu. Taj crkveni red je napustio između 1667. i 1669. godine. Dana 20. jula 1672. godine imenovan je za šefa Katedre za matematiku i nauku na Univerzitetu u Meksiku, te rukopoložen za sveštenika sledeće godine. Bio je sveštenik u bolnici „Ljubav Božja“ (šp. Amor de Dios) od 1682. godine do smrti. U vicekraljevstvu je bio poznat kao čovek od nauke; takođe, bio je pesnik, pisac, istoričar, filozof, kartograf i kosmograf. Bio je toliko poznat i tražen, da je francuski kralj Luj XIV pokušao da ga odvede u Pariz.

Svoju prvu pesmu je objavio 1662, a almanah je objavio 1671. godine. Godine 1693, objavljuje El Mercurio Volante, prve novine u Novoj Španiji.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Oriental planeta evangélica, epopeya sacropanegyrica al apostol grande de las Indias S. Francisco Xavier (1662).
  • Primavera indiana, poema sacrohistórico, idea de María Santíssima de Guadalupe (1662).
  • Las Glorias de Queretaro (1668) (poem).
  • Teatro de virtudes políticas que constituyen a un Príncipe (1680).
  • Glorias de Querétaro en la Nueva Congregación Eclesiástica de María Santíssima de Guadalupe... y el sumptuoso templo (1680).
  • Libra astronomica (1681).
  • Manifiesto philosóphico contra los cometas despojados del imperio que tenían sobre los tímidos (1681).
  • Triunfo parthénico que en glorias de María Santíssima... celebró la... Academia Mexicana (1683).
  • Parayso Occidental, plantado y cultivado en su magnífico Real Convento de Jesüs María de México (1684).
  • Piedad heroica de Don Hernando Cortés, Marqués del Valle (1689).
  • Infortunios que Alonso Ramírez natural de la ciudad de S. Juan de Puerto Rico padeció... en poder de ingleses piratas (1690).
  • Libra astronómica y philosóphica en que...examina... lo que a [Sigüenza's] Manifiesto... contra los Cometas... opuso el R.P. Eusebio Francisco Kino (1691).
  • Relación de lo sucedido a la armada de Barloventoen la isla de Santo Domingo con la quelna del Guarico (1691).
  • Trofeo de la justicia española en el castigo de la alevosía francesa (1691).
  • Descripción del seno de Santa María de Galve, alias Panzacola, de la Mobila y del Río Mississippi (1693).
  • Elogio fúnebre de Sor Juana Inés de la Cruz (1695).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Acceso a túnel teotihuacano, al descubierto”. Arhivirano iz originala 07. 09. 2012. g. Pristupljeno 23. 10. 2012. 
  2. ^ Vázquez León 2003.
  3. ^ Alcina Franch 1988.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alcina Franch, José (1988). El descubrimiento científico de América. Anthropos. ISBN 978-84-7658-093-6. 
  • López-Lázaro, Fabio (2011). The Misfortunes of Alonso Ramirez: The True Adventures of a Spanish American with 17th Century Pirates. University of Texas Press. ISBN 978-0-292-74389-2. 
  • Orozco Linares, Fernando (1985). Gobernantes de México. México: Panorama Editorial. ISBN 978-968-38-0260-6. 
  • Solchaga Zamudio, Noé; Solchaga Peña, Luisa A. (1992). Efemérides Mexicanas. Mexico City: Editorial Avante. 
  • Vázquez León, Luis (2003). El Leviatán arqueológico : Antropologia de una tradicion cientifica en Mexico. CIESAS. ISBN 978-970-701-387-2. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]