Kiršnerova igla

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Intraoperativni rendgenski snimak preloma humerusa fiksiran Kiršnerovim iglama ili žicama

Kiršnerova igla ili žica jeste sterilisane, naoštrena, glatka igla od nerđajućeg čelika. Od kada je uvedena u upotrebu od strane Martina Kiršnera 1909. godine, ona se i sada široko koriste u ortopediji i drugim medicinskim i veterinarskim ordinacijama. Kiršnerove igle se proizvode u različitim veličinama i koriste se za držanje fragmenata kostiju u jednu celinu (fiksacijom fragmenata Kiršnerovim iglama.) ili za obezbeđivanje sidrišta za skeletnu vuču. Igle se najčešće ubacuju kroz kožu u kost primenom ortopedske repozicije i perkutane fiksacije fragmenata Kiršnerovim iglama, pomoću električne ili ručne bušilice.[1]

Kiršnerove igle su takođe i sasatvni deo aparata po Ilizarovu.[2][3]

Opšte informacije[uredi | uredi izvor]

Kiršnerova igla ili žica je jednostavna za upotrebu, minimalno je invazivna laka za upotrebu sa visokim rezultatima uspeha. Na primer uspešnost lečenja je preko 94% kod dece sa suprakondilarnih preloma humerusa i dislokacijom ulomaka nakon primene ortopedske repozicije i perkutane fiksacije fragmenata Kiršnerovim iglama.[1]

Indikacije[uredi | uredi izvor]

Kiršnerove igle i klinovi na rendgen snimku aparata po Ilizarovu

U najčešće indikacije za primenu Kiršnerove igle spadaju:[4]

  • Privremena fiksacija fragmenata kostiju u nekim operacijama. Nakon završne fiksacije, one se zatim uklanjaju. Igle se obično uklanjaju četiri nedelje nakon operacije.
  • Definitivnu fiksacija fragmenata kostiju kada su fragmenti preloma mali (npr prelomi zgloba i povrede šake). U nekim slučajevima mogu se koristiti i za intramedularnu fiksaciju kostiju kao što je ulna.
  • Ožičenje zateznih traka kojom se fragmenti kostiju probijaju Kiršnerovim žicama, koje zatim služe i kao sidro za petlju od fleksibilne žice. Kada se petlja zategne, fragmenti kostiju se pritiskaju zajedno. Često se ovim metodom leče prelomi čašice kolena (patele) i olekranonskog nastavka lakta. Kod ovog postupla igla ili žica se provlači kroz kožu, zatim preko kosti i izlazi na drugu stranu ekstremiteta. Žica je zatim pričvršćena za oblik uređaja za vuču tako da se sila vuče direktno primenjuje na kost. Kod vuče butina, na primer, istureni krajevi žice su pričvršćeni za noge okvira u obliku potkovice koji održava napetost u žici, dok je kuka potkovice povezana preko užeta i remenica sa tegovima koji održavaju vuču.
  • Privremenu imobilizaciju zglobova.
  • Vođenje kanuliranih vijaka do preciznog položaja.

Komplikacije[uredi | uredi izvor]

Kao moguće komplikacije nakon upotrebe Kiršnerove igle ili žice može se javiti:[5]

Infekcija

Kako Kiršnerove žice često prolaze kroz kožu u kost, one stvaraju potencijalna vrata za ulazak bakterija sa kože u kost u kojoj mogu izazvati infekciju. U takvim slučajevima, oblast oko igle postaje crvena i otečena, a gnoj može da se cedi pored igle. Ova infekcija obično nestaje nakon uklanjanja igle.

Lomljenje igle

Kiršnerove igle ili žice se mogu saviti i slomiti, posebno ako prelom ne zaraste.[5]

Gubitak fiksacije

Glatke Kiršnerove žice mogu da se izvrnu iz kosti i tako izgube fiksaciju. Ovo je naročito često kada prolaze između dve pokretne kosti.

Migracija igle

Kirschnerove žica umesto da se uvlači može da se pomeri dublje. Utvrđeno je da su Kiršnerove žice, koje prolaze preko akromioklavikularnog zgloba u ramenu, migrirale u grudni koš uz rizik od oštećenja glavnih krvnih sudova, traheje,[6] pluća ili da prodru u srce.[7]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Gajdobranski, Djordje; Maric, Dusan; Tatic, Milanka; Djuric-Nosek, Dusanka; Mikov, Aleksandra (2003). „Osteosynthesis with Kirschner wires in treatment of unstable supracondylar fractures of the humerus in children”. Medicinski pregled (na jeziku: engleski). 56 (7-8): 355—361. ISSN 0025-8105. doi:10.2298/MPNS0308355G. 
  2. ^ Ilizarov GA, Kaplunov AG, Degtiarev VE, Lediaev VI. Treatment of pseudarthroses and ununited fractures, complicated by purulent infection, by the method of compression-distraction osteosynthesis. Ortop Travmatol Protez 1972; 33(11): 10–4. (Russian)
  3. ^ ASAMI (1991) Operative principles of Ilizarov. Medi Surgical Video, Medicalplastic SRL, Milan, Italy
  4. ^ Sussex Hand Surgery (januar 2018). „K Wire Fixation of Hand Fractures” (PDF). Pristupljeno 30. 6. 2019. 
  5. ^ a b Cebesoy O, Subasi M, Arpacioglu O (avgust 2007). „Finsen V, Hofstad M, Haugan H. A rare complication in scaphoid pseudoarthrosis: intraarticlar migration and breaking of Kirschner wire”. Injury. 38 (8): 988—9. PMID 17631883. doi:10.1016/j.injury.2007.04.011. 
  6. ^ Mitsuo Nakayama, MD; Masatoshi Gika, MD; Hiroki Fukuda, MD; Takeshi Yamahata, MD; Kohei Aoki, MD; Syugo Shiba, MD; Keisuke Eguchi, MD (2009). „Migration of a Kirschner Wire From the Clavicle Into the Intrathoracic Trachea”. Ann Thorac Surg. 88 (2): 653—654. PMID 19632433. doi:10.1016/j.athoracsur.2008.12.093. 
  7. ^ Gardiner, Matthew D.; Gardiner, Sonya; Issa, Fadi; Jain, Abhilash; Lloyd-Hughes, Hawys; Pezas, Theodore; Rodrigues, Jeremy N.; Wormald, Justin C. R.; Acquaah, Frank; Brierley, Neil; Bickerton, Shixin; Chow, Whitney; Clutton, Juliet; Coulson, Samuel; Crowley, Pat; Edmondson, Sarah Jayne; Fowler, Andy; Gallagher, Michael; Howles, Sophie; Jones, Jonathan; Khan, Lubna; Kulendran, Dharini; Langley, Clare; Manton, Robert; Mohamed, Mohamed; Ng, Lisa; Salibi, Andrej; Sameer, Gujral; Segaren, Nic; Sharma, Kavita; Shiatis, Andreas; Steele, Kathryn; Jay-Stewart, Camilla; Suwito, Cindy; Tam, Amy; Thind, Arron; Wade, Ryckie; Wielogorska, Natasha; Young, Katie (april 2018). „Buried Versus Exposed Kirschner Wires Following Fixation of Hand Fractures”. Plastic and Reconstructive Surgery - Global Open. 6 (4): e1747. PMC 5977964Slobodan pristup. PMID 29876183. doi:10.1097/GOX.0000000000001747Slobodan pristup. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).