Pređi na sadržaj

Klompe

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Klompe iz Holandije

Klompe su vrsta obuće napravljene delimično ili u potpunosti od drveta. Koriste se širom sveta, njihovi oblici mogu da variraju u zavisnosti od kulture, ali često ostaju nepromenjeni vekovima unutar kulture.

Radionica za izradu klompi, Kalkar, Nemačka

Tradicionalne klompe ostaju u upotrebi kao zaštitna obuća u poljoprivredi i nekim fabrikama i rudnicima. Iako se ponekad negativno povezuju sa jeftinom i folklornom obućom farmera i radničke klase, neke vrste se danas smatraju modnom odećom, kao što su švedska träskor ili japanska geta.

Klompe se takođe koriste u nekoliko različitih stilova plesa, gde je važna karakteristika zvuk koji proizvode na podu. Taj ples je jedan od korena step plesa - stepovanja, ali sa cipelama za step, delovi mogu slobodno da kliknu jedan o drugi i proizvode drugačiji zvuk od klompi.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Engleske klompe sa drvenim đonom
Tip cipela klompe (pattens) sa kožnim cipelama (nemačke), rekonstrukcija obuće iz srednjeg veka

Oksfordski rečnik engleskog jezika [1] definiše klompu kao „debeo komad drveta“, a kasnije i kao „nad-cipelu sa drvenim đonom“ i „cipelu sa debelim drvenim đonom“.

Velški tradicionalni proizvođač klompi Trefor Oven identifikovao je tri glavne vrste klompi: klompe sa drvenim gornjim delom, klompe sa drvenim đonom i zaštitneOvershoes. [2]

  • Klompe sa drvenim gornjim delom; prave se tako što se izdubljuje komad punog drveta da bi se napravio kombinovani gornji i donji deo. Mogu se videti dve glavne varijante:
    • klompe za cela stopala; gde drveni gornji deo pokriva celo stopalo do skoro skočnog zgloba, kao što je poznata holandska klompa. Poznate su i kao "drvene cipele". Klompe za cela stopala mogu pružiti dovoljnu zaštitu da se koriste kao zaštitna obuća bez dodatnih pojačanja.
    • poluotvorene klompe; gde se drveni gornji deo pruža preko prstiju ili nešto dalje, kao što su belgijske Sabots. Poluotvorene klompe mogu imati dodatni pokrivač ili trake za pričvršćivanje od tkanine ili kože.
  • Klompe sa drvenim đonom; koristite drvo samo za đon. Klompe sa drvenim đonom postoje sa raznim gornjim delovima:
    • kompletan gornji deo napravljen od kože ili sličnog materijala, kao što su engleske klompe. Za veću zaštitu, mogu imati čelične kapice i/ili čelična ojačanja na donjoj strani đona
    • gornji deo tipa otvorenih sandala. Na primer, japanske geta
    • gornji deo sa klinovima za prste. Na primer, indijska paduka
  • Overshoes su drveni đonovi sa kaiševima dizajnirani za nošenje preko druge obuće radi zaštite. Klompe u ovom stilu se više ne koriste. Međutim, derivati kaljača su uobičajeni širom sveta.

Savijanje stopala[uredi | uredi izvor]

Pošto su prvenstveno napravljene od drveta, klompe se ne mogu savijati kao što to čine mekše cipele. Da bi stopalo mogla da se savija napred, većina klompi ima dno prsta zakrivljeno nagore. [3] Neki stilovi klompi imaju "klipove", kao što je španska albarca. Klompa se okreće oko prednje ivice prednjih "klipova". Neke japanske i indijske klompe imaju "zube" ili veoma visoke klinove pričvršćene za tabane. Klompa može da se okreće oko prednje ivice prednjeg „zuba“ dok korisnik korača napred. Neke srednjovekovne klompe bile su u dva dela. Spajala ih je kožna traka koja je formirala šarku, omogućavajući tako da se cipela savije. [4]

Poreklo i istorija[uredi | uredi izvor]

Klompe iz 1400-ih

Poreklo drvene obuće u Evropi nije tačno poznato. De Boer-Olij pominje visoke čizme sa debelim đonom glumaca grčkih tragedija u antici i cipele koje su nosili rimski vojnici. [5] Međutim, postoji mogućnost da su keltski i germanski narodi iz južne i severne Evrope bili upoznati sa nekom vrstom drvenog pokrivača za stopala. Arheološki nalazi ovih nisu poznati. Drvena obuća je često završila kao ogrevno drvo. Najstarija sačuvana drvena obuća u Evropi nalazi se u Amsterdamu i Roterdamu u Holandiji i datira iz 1230. i 1280. [6] Ovi nalazi izgledaju veoma slični drvenim cipelama koje se još uvek nose u Holandiji.

Proizvodnja[uredi | uredi izvor]

S obzirom da je drvena obuća bila ručno rađen proizvod, oblik obuće, kao i proces proizvodnje pokazali su veliku lokalnu i regionalnu stilsku raznolikost. Početkom 20. veka uvedena je mašinski rađena drvena obuća. Posle Drugog svetskog rata, posebno, drvene cipele su nestale. Zamenila ih je modernija obuća od cele kože i sintetike. Trenutno se samo takozvane švedske klompe (drveni donji deo i kožni gornji deo) još uvek vide kao trendovski modni predmet, često kao ženske čizme sa visokom potpeticom. Ipak, tradicionalna drvena obuća je i dalje popularna u nekoliko regiona u Evropi i u nekim zanimanjima, zbog svoje praktične upotrebe. Neke istorijske lokalne varijacije su nedavno zamenjene uniformnim nacionalnim modelima.

Galerija[uredi | uredi izvor]

U nastavku su predstavljene tipične klompe iz zemalja u kojima se nalaze. Poput mnogih narodnih predmeta, granice proizvodnje i upotrebe su regionalne i stoga ne prate uvek u potpunosti one u savremenim državama. Dakle, u nekim zemljama se mogu naći dva ili više različitih tipova. Takođe je moguće da se jedan tip može naći u susednim zemljama. Na primer, danske, nemačke, holandske, belgijske i klompe iz severozapadne Francuske izgledaju prilično slično.

Tradicionalne evropske klompe[uredi | uredi izvor]

Tradicionalne azijske klompe[uredi | uredi izvor]

Modne klompe[uredi | uredi izvor]

Klompe - sandale na platformi, sa uloškom od plute i gumenim đonom

Tokom 1970-ih i 1980-ih, švedske klompe su postale popularni modni dodaci za oba pola. Obično su se nosile bez čarapa i smatrale su se odgovarajućom odećom za čoveka avangarde.

1980-ih i 1990-ih, klompe zasnovane na švedskim klompama vratile su se u modu za žene. Klompe ili sandale na platformi, često podignute na 6 ili čak 8 inča tačno između đona i uloška, nosile su se u mnogim zapadnim zemljama. Veliki srednji sloj je često bio napravljen od čvrste plute, iako su neki bili samo od plastike sa prekrivenom plutom. Đon je, najčešće, bio od lagane gume peščane boje.

Godine 2007. holandski dizajneri Viktor & Rolf predstavili su holandske klompe na visokim potpeticama na modnoj pisti, sa svojom zimskom kolekcijom 2007/08. [7] [8] Godine 2010. švedske klompe za žene ponovo su se vratile u kolekciju za proleće/leto 2010. Šanel i Luj Viton. [9]

Savremene klompe[uredi | uredi izvor]

Savremene klompe predstavljaju zaštitnu, radnu, anatomsku, kožnu, udobnu obuću, koju koriste mnoge profesije koje zahtevaju siguran hod, dugotrajno stajanje i hodanje, u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, trgovini, medicinskim službama i drugim uslužnim delatnostima i lakoj industriji. Prave se od perforirane kože koja olakšava disanje stopala, sa drvenom termoizolacijskom i apsorpcijskom potplatom sa gumenim zglobom, koji omogućuje bolje prijanjanje i hod.

Drvena baza se postavlja na poliuretansku podlogu, koja apsorbuje udarce pri hodu i onemogućuje klizanje po vodenim ili glatkim površinama. Klompe su uglavnom zatvorene i daju punu zaštitu prstima. Kod klompi nema komplikovanih kaiševa pa je obuvanje i izuvanje lako i bez stresa i potrebe da saginjanjem.[10][11]

Muzeji[uredi | uredi izvor]

Najveća klompa na svetu od jednog komada drveta, u Enteru (Holandija)

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ OED-clog.
  2. ^ Owen: CPRW 2012.
  3. ^ Note that some thick-soled women's shoes (stilleto or wedge), which while not wooden soled, are as rigid as clogs. They likewise have to have a noticeable cast.
  4. ^ Grew & De_Neergaard 2004, chapter on pattens.
  5. ^ De_Boer-Olij 2002, str. 13.
  6. ^ Wiedijk 2000, str. 2.
  7. ^ De_Greef 2007.
  8. ^ Cochran 2010.
  9. ^ Dykes.
  10. ^ „Kopitarna klompe Clog”. ljekarna.hr. Pristupljeno 27. 2. 2022. 
  11. ^ „Prava istina o tome zašto lekari nose klompe”. telegraf.rs. Pristupljeno 27. 2. 2022. 
  12. ^ Trip Advisor 2020.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Mediji vezani za članak Klompe na Vikimedijinoj ostavi