Kovid 19

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Koronavirusna bolest 2019
(COVID-19)
Sinonimi
  • akutna bolest respiratornog sistema 2019-nCoV
  • nova koronavirusna upala pluća / nova upala pluća virusa korona[1]
  • vuhanski koronavirus / vuhanski virus korona, vuhanska upala pluća,[2][3] vuhanski grip[4]
  • „koronavirus” / „virus korona” i ostala imena virusa SARS-CoV-2
Mikroskopska slika koja pokazuje SARS-CoV-2. Šiljci na spoljnoj ivici virusnih čestica podsećaju na krunu. Zbog toga bolest ima svojevrsno ime (lat. corona — „kruna”).
Specijalnostiakutna respiratorna infekcija[5]
Simptomipovišena telesna temperatura, kašalj, otežano disanje[6]
Komplikacijevirusna upala pluća, ARDS, otkazivanje bubrega
UzrociSARS-CoV-2
Dijagnostički metodrRT-PCR testiranje, imunoanaliza, CT
Prevencijapravilno i redovno pranje ruku, pokrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kijanja, izbegavanje bliskog kontakta sa obolelima
Lečenjesimptomatska i podržavajuća
Smrtnost5.539[7] (3,4% potvrđenih slučajeva;[8] procenjuje se na 0,7—1% uključujući ljude bez simptoma)[9]

Koronavirusna bolest 2019 (engl. Coronavirus disease 2019), prepoznatljiva pod skraćenicom kovid 19 ili COVID-19, zarazna je bolest uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom virus korona 2 (SARS-CoV-2).[10] Bolest se od 2019. proširila na ceo svet što je dovelo do pandemije virusa korona 2019/20.[11][12] Uobičajeni simptomi obuhvataju povišenu telesnu temperaturu, kašalj i otežano disanje. Ređi simptomi bolesti su: bol u mišićima, stvaranje ispljuvaka i grlobolja.[6][13] U većini slučajeva dolazi do blagih simptoma.[14] S druge strane, teži simptomi obuhvataju upalu pluća i otkazivanje organâ.[15] Smrtnost po broju potvrđenih slučajeva procenjuje se na 1%—5%, ali varira u zavisnosti od starosti pacijenta i njegovog postojećeg zdravstvenog stanja.[16][17]

Mapa distribucije virusa[18]

Infekcija se širi od jedne do druge osobe kapljičnim putem — respiratornim kapljicama nastalim tokom kašljanja.[19][20] Vreme inkubacije do pojave prvih simptoma je obično između 2 do 14 dana (u proseku 5 dana).[21][22] Standardna metoda dijagnoze je lančana reakcija polimeraznom reverznom transkripcijom (rRT-PCR) iz nazofaringealnog brisa ili uzorka ispljuvaka. Ispitivanja antitela mogu se koristiti i korišćenjem uzorka krvnog seruma.[23] Infekcija se može registrovati iz kombinacije simptoma, faktora rizika i CT-a prsnog koša koji pokazuje karakteristike upale pluća.[24][25]

U preporučene mere za prevenciju (sprečavanje) bolesti spadaju: pravilno i redovno pranje ruku, održavanje udaljenosti od drugih osoba i ne dodirivanje nečijeg lica.[26] Upotreba maski savetuje se onima koji sumnjaju da imaju virus i njihovim negovateljima, ali ne i široj javnosti.[27][28] Ne postoji posebna antivirusna terapija za COVID-19.[29]

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je izbijanje virusa korona 2019/20. pandemijom[12] i javno zdravstvenom pretnjom od međunarodnog značaja(PHEIC).[30][31] Dokazi o lokalnom prenošenju bolesti pronađeni su u više zemalja, u svih šest regiona SZO.[32]

Nekoliko akademika u Ruskoj Federaciji smatra da su mere za kontrolu bolesti neadekvatne.[33][34][35][36]

Postoje sumnje da je virus kreiran u laboratoriji i namerno ili nenamerno raširen širom sveta[37][38][39][40][41].

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ 国家卫生健康委关于新型冠状病毒肺炎暂命名事宜的通知 (na jeziku: kineski). National Health Commission. 7. 2. 2020. Arhivirano iz originala 28. 2. 2020. g. Pristupljeno 9. 2. 2020. 
  2. ^ Campbell, Charlie (20. januar 2020). „The Wuhan Pneumonia Crisis Highlights the Danger in China's Opaque Way of Doing Things”. Time. Pristupljeno 13. mart 2020. 
  3. ^ Lucey, Daniel; Sparrow, Annie (14. januar 2020). „China Deserves Some Credit for Its Handling of the Wuhan Pneumonia”. Foreign Policy. Pristupljeno 13. mart 2020. 
  4. ^ Stobbe, Mike (8. februar 2020). „Wuhan coronavirus? 2018 nCoV? Naming a new disease”. Fortune. Associated Press. Pristupljeno 13. mart 2020. 
  5. ^ Za više informacija pogledajte SARS-CoV-2.
  6. ^ a b „Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) Symptoms”. Centers for Disease Control and Prevention. United States. 10. 2. 2020. Arhivirano iz originala 30. 1. 2020. g. 
  7. ^ „Coronavirus COVID-19 Global Cases by Johns Hopkins CSSE”. ArcGIS. Johns Hopkins CSSE. Pristupljeno 14. 3. 2020. 
  8. ^ Rettner R (10. 3. 2020). „Why are deaths from coronavirus so high in Italy?”. Live Science. 
  9. ^ Page ML (14. 3. 2020). „Why is it so hard to calculate how many people will die from covid-19?”. New Scientist. br. 3273. Pristupljeno 14. 3. 2020. 
  10. ^ „Naming the coronavirus disease (COVID-19) and the virus that causes it”. www.who.int (na jeziku: engleski). World Health Organization. Arhivirano iz originala 28. 2. 2020. g. Pristupljeno 28. 2. 2020. 
  11. ^ Hui DS; I Azhar E; Madani TA; Ntoumi F; Kock R; Dar O; Ippolito G; Mchugh TD; Memish ZA; Drosten C; Petersen E (2020). „The continuing 2019-nCoV epidemic threat of novel coronaviruses to global health – The latest 2019 novel coronavirus outbreak in Wuhan, China”. Int J Infect Dis. 91: 264—66. PMID 31953166. doi:10.1016/j.ijid.2020.01.009Slobodan pristup. 
  12. ^ a b „WHO Director-General's opening remarks at the media briefing on COVID-19” (Saopštenje). 11. 3. 2020. Pristupljeno 12. 3. 2020. 
  13. ^ „Q&A on coronaviruses (COVID-19)” (na jeziku: engleski). World Health Organization. Pristupljeno 11. 3. 2020. 
  14. ^ Wang, Vivian (5. 3. 2020). „Most Coronavirus Cases Are Mild. That's Good and Bad News.” — preko NYTimes.com. 
  15. ^ „Q&A on coronaviruses”. World Health Organization (WHO). Arhivirano iz originala 20. 1. 2020. g. Pristupljeno 27. 1. 2020. 
  16. ^ „Wuhan Coronavirus Death Rate”. www.worldometers.info (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 31. 1. 2020. g. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  17. ^ „Report 4: Severity of 2019-novel coronavirus (nCoV)” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 10. 2. 2020. g. Pristupljeno 10. 2. 2020. 
  18. ^ Mapa distribucije virusa
  19. ^ „Q&A on coronaviruses”. World Health Organization (WHO). 11. 2. 2020. Arhivirano iz originala 20. 1. 2020. g. Pristupljeno 24. 2. 2020. „The disease can spread from person to person through small droplets from the nose or mouth which are spread when a person with COVID-19 coughs or exhales ... The main way the disease spreads is through respiratory droplets expelled by someone who is coughing. 
  20. ^ „2019 Novel Coronavirus (2019-nCoV)”. Centers for Disease Control and Prevention (na jeziku: engleski). 11. 2. 2020. Arhivirano iz originala 7. 2. 2020. g. Pristupljeno 18. 2. 2020. „The virus is thought to spread mainly from person-to-person ... through respiratory droplets produced when an infected person coughs or sneezes. 
  21. ^ „Symptoms of Novel Coronavirus (2019-nCoV) | CDC”. www.cdc.gov (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 30. 1. 2020. g. Pristupljeno 11. 2. 2020. 
  22. ^ Velavan, Thirumalaisamy P.; Meyer, Christian G. (2020). „The COVID-19 epidemic”. Tropical Medicine & International Health (na jeziku: engleski). n/a (n/a): 278—80. PMID 32052514. doi:10.1111/tmi.13383Slobodan pristup. 
  23. ^ Normile, Dennis (27. 2. 2020). „Singapore claims first use of antibody test to track coronavirus infections”. Science. doi:10.1126/science.abb4942Slobodan pristup. 
  24. ^ Jin, Ying-Hui; Cai, Lin; Cheng, Zhen-Shun; Cheng, Hong; Deng, Tong; Fan, Yi-Pin; Fang, Cheng; Huang, Di; Huang, Lu-Qi (6. 2. 2020). „A rapid advice guideline for the diagnosis and treatment of 2019 novel coronavirus (2019-nCoV) infected pneumonia (standard version)”. Military Medical Research. 7 (1): 4. PMID 32029004. doi:10.1186/s40779-020-0233-6Slobodan pristup. 
  25. ^ „CT provides best diagnosis for COVID-19”. ScienceDaily (na jeziku: engleski). 26. 2. 2020. Pristupljeno 2. 3. 2020. 
  26. ^ „Advice for public”. www.who.int (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 26. 1. 2020. g. Pristupljeno 25. 2. 2020. 
  27. ^ CDC (11. 2. 2020). „2019 Novel Coronavirus (2019-nCoV)”. Centers for Disease Control and Prevention (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 14. 2. 2020. g. Pristupljeno 15. 2. 2020. 
  28. ^ „Advice for public”. www.who.int (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 26. 1. 2020. g. Pristupljeno 15. 2. 2020. 
  29. ^ „Coronavirus Disease 2019 (COVID-19)”. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). 15. 2. 2020. Arhivirano iz originala 26. 2. 2020. g. Pristupljeno 20. 2. 2020. 
  30. ^ „Statement on the second meeting of the International Health Regulations (2005) Emergency Committee regarding the outbreak of novel coronavirus (2019-nCoV)”. www.who.int (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 31. 1. 2020. g. Pristupljeno 11. 2. 2020. 
  31. ^ „Hundreds of evacuees to be held on bases in California; Hong Kong and Taiwan restrict travel from mainland China”. The Washington Post. 6. 2. 2020. Arhivirano iz originala 7. 2. 2020. g. Pristupljeno 11. 2. 2020. 
  32. ^ „Coronavirus disease 2019 (COVID-19) Situation Report – 47” (PDF). World Health Organization. Arhivirano iz originala (PDF) 8. 3. 2020. g. Pristupljeno 8. 3. 2020. 
  33. ^ akademik V. Sergiev, čovek Boleslavom Lihtermanom (2020). „Koronabesie”. www.mgzt.ru/content (na jeziku: ruski). Moskva: Medicinskaя gazeta. Arhivirano iz originala 01. 11. 2020. g. Pristupljeno 3. 11. 2020. 
  34. ^ akademik G. Oniщenko Intervju su vodili Aleksandar Gamov i Marija Bachenina (2020). „A, možet bыtь, našestvie koronavirusa - эto takaя terrorističeskaя ataka?”. radiokp.ru (na jeziku: ruski). Moskva: Komsomolskaя Pravda. Pristupljeno 3. 11. 2020. 
  35. ^ akademik A. Redьko (2020). „Razmыšleniя o pričinah i mehanizmah segodnяšneй socialьnoй katastrofы”. pdsnpsr.ru (na jeziku: ruski). Moskva, SPb: PDS NPSR. Pristupljeno 3. 11. 2020. 
  36. ^ akademik N. Filatov, Intervju Vadima Bondara (2020). „Я эpidemiolog, vsю žiznь эtim zanimaюsь i ne mogu ponяtь proishodящego!”. www.business-gazeta.ru (na jeziku: ruski). Moskva: "Biznes onlaйn". Pristupljeno 3. 11. 2020. 
  37. ^ „IF Specials: Biomedical Research in India, Covid 19 Virus and mRNA vaccines”. Chintan (na jeziku: engleski). 2022-02-22. Pristupljeno 2023-05-10. 
  38. ^ Helmore, Edward (2023-02-26). „Covid-19 likely came from lab leak, says news report citing US energy department”. The Guardian (na jeziku: engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 2023-05-10. 
  39. ^ Barnes, Julian E. (2023-02-26). „Lab Leak Most Likely Caused Pandemic, Energy Dept. Says”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2023-05-10. 
  40. ^ „US agency says Covid likely emerged from China lab leak”. Le Monde.fr (na jeziku: engleski). 2023-02-27. Pristupljeno 2023-05-10. 
  41. ^ „US energy dept says COVID probably leaked from Wuhan lab”. www.aljazeera.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-05-10. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]