Kokino (arheološko nalazište)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kokino je arheološko nalazište iz bronzanog perioda. Nalazi se u blizini sela Kokino koje pripada opštini Staro Nagoričane, Severna Makedonija. Udaljeno je 35 km od Kumanova, a od Skoplja 50 km vazdušnom linijom. Njegove geografske koordinate su 42˚ 15' 47' ' SGŠ i 21˚ 57' 32' ' IGD. Smešteno je ispod vrha Tatićev Kamen na nadmorskoj visini od 1.013 m. Prema nalazima nekih geologa mesto se nalazi na vrhu neovulkanske ploče andenzitske stene s površinom od 5.000 m², dugom oko 90 m u pravac istok-zapad i širokom oko 50 m u pravac sever-jug. Arheolog Jovica Stankovski iz Narodnog muzeja iz Kumanova, 2001. godine u blizini sela Kokino otkrio je mesto s ostacima i arheofaktima iz ranog bronzanog perioda, koji se svojim dimenzijama i vidom bitno razlikuju od dotada poznatih arheoloških nalazišta.

Mesto ima dominantne dimenzije i organizovano je na dva nivoa. Na viši nivo dominiraju nekolko kamenih sedišta, tronovi, pozicionirani u pravcu sever-jug, okrenuti s pogledom ka istoku i isklesani u samih stena. Ovaj centralni deo ove megalitske arheoopservatorije je korišćen za posmatranje nebeskih tela.

Megalitska opservatorija Kokino

Otkriveni su, u stenama isklesanih sedam markera u vertikalnom položaju korišćeni za markiranje kretanja Sunca i Meseca. Tri od njih obeležavaju mesto izlaska Sunca u danima kratkodnevice, ravnodnevice i dugodnevice, a preostala četiri služe za obeležavanje mesta izlaska Meseca u vreme najvećeg zastoja leti i zimi, kao i mesta najmanjeg zastoja leti i zimi. Mesta izlaska Meseca u istoj fazi ciklično se ponavlja svakih 18,6 godina kada se u isti kalendarski dan javlja ista faza Meseca. Pominju se još dva kamena markera koji služe za merenje dužine sinodičkog ili lunarnog meseca čija letnja dužina je 30 dana, a zimska 29 dana.


Na osnovu pozicija markera koji prate kretanje Sunca, posebno u danima dugodnevice utvrđeno je da je opservatorija stara oko 3. 900 godina, odnosno, da datira iz 18. veka pre n.e.

2002. godine istraživanju se priključio i astronom Đore Cenev iz Planetarijuma u Skoplju i opsežnim arheoastronomskim analizama, koje traju više godina, pokazao da ovo mesto ima karakteristike svetog mesta (Sveta Planina, Velika Majka) i megalitske opservatorije. Saglasno vremenu i kulturi poznatim u tom periodu ovo nalazište je nazvano megalitska opservatorija Kokino.

Megalitska opservatorija Kokino ubraja se među najvrednije stare opservatorije u svetu. Zbog njenih karakteristika, 2005. godine, američka svemirska agencija NASA je u listi 15 ovakvih opservatorija, rangirala Kokino na četvrto mesto. Prema toj listi prvih pet opservatorija su:

  1. Abu Simbel (Egipat)
  2. Stounhendž (Ujedinjeno Kraljevstvo)
  3. Angkor Vat (Kambodža)
  4. Kokino (Severna Makedonija)
  5. Gosek Sirkl (Nemačka)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]