Pređi na sadržaj

Komalkalko

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hram I u Komalkalku

Komalkalko je drevno arheološko nalazište Maja u državi Tabasko u Meksiku. Graniči se sa modernim gradom Komalkalko. To je jedini veliki grad Maja izgrađen od cigle umesto krečnjaka, a bio je ujedno i najzapadniji od svih u civilizaciji Maja. Pokriva površinu od 7 km²[1].

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ime je povezano sa susednim modernim gradom Komalkalko.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Smešten je u regionu Čontalpa na širokoj aluvijalnoj ravni zapadno od današnjeg grada Komalkalko, na malom uzvišenju okruženom ravnicama. Udaljen je 51 km od grada Viljahermosa, a oko 160 km severno od Palenkve.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Položaj grada na reci Mezakalpa znači da je Komalkalko kontrolisao važnu trgovačku vezu između Jukatana i pacifičkog priobalja, kao i visoravni Čiparpasa i Gvatemale. Arheolog Džordž F. Endrjuz sa Univerziteta Oregon smatra da je Komalkalko bio smešten u područji uzgoja kakaoa, pa se stoga može zaključiti da je značajno učestvovao u proizvodnji i trgovini ove, u to vreme, veoma važne kulture.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mesto je dostiglo svoj vrhunac tokom klasičnog perioda oko 500. godine, iako je područje bilo naseljeno i pre toga. Jedini poznati vladar Komalkalka bio je Oks Balam, koji se pojavljuje na jednom natpisu sa arheološkog lokaliteta Tortugvero. Prema tom tekstu, njega je porazio vladar Tortugvera — Balam Ahau.

Grobnica pronađena u Hramu II ukazuje na brojne verske obrede za pozivanje kiše. Grad je verovatno bio pogođen teškom sušom do koje je možda došlo u celom regionu i koja je bar delimično odgovorna za propast civilizacije Maja.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Najneobičnija karakteristika drevnog grada je njegova upotreba pečene opeke za izgradnju, za razliku od tesanog krečnjaka, zajedničkog za većinu majanskih lokaliteta. Cigle su različitih veličina, a na njima se nalaze brojni dezeni, ukrasi, koji su iscrtani ili urezani. Cigle su bile vezane malterom napravljenim od kalcifikovanih školjki i ostriga. Arheolozi su identifikovali dve različite faze izgradnje do sada[2].

Lokalitet[uredi | uredi izvor]

Do danas, identifikovane su 432 strukture na samom lokalitetu, uključujući hramove, upravne zgrade, elitne stanove i funkcionalne objekte. Okružene stambenim kompleksima, koje se mogu sastojati od pojedinačnih nasipa, grupe humki okružuju centralnu "plazu" ili kompleks od dva do pet trgova. Ove humke su napravljene od spljoštene zemlje i pokrivene sa štukom[3].

Tri velika kompleksa formiraju svečano mesto: Severna Plaza, Istočni Akropolj i Veliki Akropolj. Svečani centar prikazuje ključne odlike majanske arhitekture: terase sa hramovima, palatama, platformama i trgovima. Nekoliko hramova imaju prostorije sa svodovima, koje im je omogućavalo da budu u isto vreme i grobnice.

Veliki Akropolj[uredi | uredi izvor]

Južno od Severne Plaze je velika platforma 35 metara visine sa različitim objektima na vrhu. To je imenovano Velikim Akropoljem.

Istočni Akropolj[uredi | uredi izvor]

Zgrade bez cigle su odmah vidljive u ovom kompleksu, koji je manja verzija Velikog Akropolja.

Sahranjivanje[uredi | uredi izvor]

Krajem 2010. godine, istraživanje jednog mesta 2,8 km severno od Velikog Akropolja dovelo je do otkrića najvećeg groblja u regionu do danas. Tri humke sadrže 116 kompleta posmrtnih ostataka, sa 66 pojedinaca koji se nalaze u urni pokazuju znake pripadnosti majanskoj eliti kroz karakteristike kao što su deformacije lobanje. Još 50 ljudi je sahranjeno oko ove urne. Preliminarna istraživanja dovela su arheologe do zaključka da su ostaci stari oko 1.200 godina kada su otkriveni, vremenski smeštajući sahrane u kasno klasično vreme[4].

Scenario Sudnjeg dana 2012. godine[uredi | uredi izvor]

U novembru 2011. godine, Marko Stivenson, autor u Sijetl tajmsu, tvrdio je da se u Meksičkom Nacionalnom institutu za antropologiju i istoriju nalazi mogući dokaz za tvrdnju o "sudnjem danu", koji potiče upravo sa lokaliteta Komalkalko. Taj natpis nalazi se na jednoj opeki, koja je nazvana "Cigla Komalkalko"[5].

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Referene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Comalcalco THE ANCIENT MAYAN CITY OF CLAY BRICKS AND OYSTER AND SEASHELL MORTAR”. MUNDO MAYA. Arhivirano iz originala 20. 06. 2017. g. Pristupljeno 5. 7. 2017. 
  2. ^ „Introducing Comalcalco”. Pristupljeno 5. 7. 2017. [mrtva veza]
  3. ^ Ochoa, Lorenzo. „Comalcalco Ancient City of Brick and Stucco” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 5. 7. 2017. 
  4. ^ „"Localizan posible cementerio prehispánico Maya". Arhivirano iz originala 06. 11. 2016. g. Pristupljeno 5. 7. 2017. 
  5. ^ „Mexico notes 2nd Mayan reference to 2012 disaster”. Arhivirano iz originala 28. 11. 2011. g. Pristupljeno 5. 7. 2017.