Pređi na sadržaj

Korisnik:Milica Simic Simic/pesak

Koordinate: 43° 02′ 10″ S; 21° 24′ 03″ I / 43.036166° S; 21.400833° I / 43.036166; 21.400833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prolom banja se nalazi u južnoj Srbiji, na padinama planine Radan.

Prolom banja
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugToplički
OpštinaKuršumlija
Geografske karakteristike
Koordinate43° 02′ 10″ S; 21° 24′ 03″ I / 43.036166° S; 21.400833° I / 43.036166; 21.400833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Prolom banja na karti Srbije
Prolom banja
Prolom banja
Prolom banja na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj18433
Pozivni broj027
Registarska oznakaPK

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Prolom Banja se razvila u erozivnom proširenju doline Prolomske reke, na nadmorskoj visini od 550 m do 670 m. Neposrednu okolinu čine joj planine Sokolovica, Arbanaška planina, Radan i Mejanska planina. To je deo jugozapadne Srbije, lako pristupačan putem Prokuplje-Priština. Kod mesta Rudare, odvaja se putni pravac za Prolom banju, dugačak 10 km, koji je sve prometniji, jer jednim delom vodi do znamenitog geomorfološkog lokaliteta Đavolja varoš. Od Kuršumlije Prolom banja je udaljena 23 km, Niša 85 km, Kruševca 98 km i Beograda 284 km. Dobro posećeno banjsko i klimatsko lečilište, sa fabrikom za flaširanje vode.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Današnji naziv izveden je po selu Prolom, koji je verovatno imao zaselak poznat kao Banja ili Banjsko. Do 1961. godine samo nekoliko domaćinstava u selu Prolom izdavalo je sobe posetiocima lekovitih izvora. Posle Prvog svetskog rata počinje ozbiljnije korišćenje toplih izvora. Prolom i osobine lekovitih voda se pominju u novinama 1940. godine. Kao prirodno lečilište poznata je od 1977. godine.[1]

Mineralni izvori[uredi | uredi izvor]

Termalne vode Prolom banje pojavljuju se na mestima ukrštavanja glavnog raseda, čiji je osnovni pravac pružanja zapad-severozapad-istok-jugoistok, sa dva sporedna, poprečna raseda, međusobno udaljena oko 950 m. Termalna voda se pojavljuje iz jedne veće pukotinske zone u andezitima koji su krupnim rasedima izdeljani u blokove. Voda od padavina prodire sistemima pukotina do velikih dubina, usput se zagreva i mineralizuje, a potom iz svojih ležišta u andezitima kreće se uzlazno do mesta pojavljivanja na topogtafskoj površini. Postoje dva razbijena izvorišta i pet bušotina u njihovoj blizini. Glavno izvorište je istočno i nalazi se u centru banjskog naselja. Dugo vremena je predstavljao vir, koji je ženama iz okoline služio za pranje veša. Voda je kaptirana 1963. godine. Posetioci banje zahvatali su vodu na česmi. Višak vode se odvodio u rezervoar koji je služio potrebama restorana „Radan“. Temperatura vode, koja je označena lekovitom, promenljiva je i varira od 26,7ᵒC do 29ᵒC.

Lečenje[uredi | uredi izvor]

Voda u Prolom Banji, u terapijske svrhe koriste se pijenjem i kupanjem, a služe i za spremanje blatnih obloga. Najbolji rezultati se postižu u lečenju bubrega, mokraćnih kanala, prostate, stanja posle operacija bubrega i mokraćnih kanala, gastritisa, čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu, katara creva, kamenca u žučnoj kesi, oboljenja kože, organa za varenje, poremećaja metabolizma, vanzglobnog reumatizma i bolesti i perifernih krvnih sudova. Banjski lekari primenjuju brojne proverene vrste terapija. U tom smislu voda se koristi za pijenje i kupanje, a pripremaju se i peloidne obloge. U okolini banje uređene su staze zdravlja i sportski tereni.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.yuta.rs/sr/tp/Prolom.asp.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  2. ^ http://banjeusrbiji.net/prolom-banja/ http://banjeusrbiji.net/prolom-banja/.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć); Spoljašnja veza u |website= (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]