Marko Dragović je objavio pismo Peje Gušića iz Kotora od 7. jula 1679. u kojem on, preko svoga bratučeda Stojana Gušića, poklanja svoje imanje (kuću, baščinu, vodu i sve drugo) u Kosijerima cetinjskom manastiru. To je učinio za svoje zdravlje i za duše svojih umrlih. Pismo je napisao jeromonah Mihailo Spadijerović (danas je to prezime Špadijer) sa Cetinja.[1]
Pavle Rovinski je pisao o predanju po kojem su žitelji ovoga sela sebi prisvojili istorijsku ličnost Starinu Novaka, osnivača srpskih hajduka, jer se kod njih nalazi planina Debeljak.[2]
U naselju Kosijeri živi 16 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 59,8 godina (60,4 kod muškaraca i 59,3 kod žena). U naselju ima 8 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,00.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Crnogorcima (prema popisu iz 2003. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
^Rovinski 1998, str. 385. sfn greška: no target: CITEREFRovinski1998 (help)
^Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176.
^Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN978-86-84433-00-0.
^Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. oktobar 2004. COBISS.CG-ID 8489488.