Kralj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kraljevske i plemićke titule
Car i carica
Kralj i kraljica
Knez i Kneginja
Potkralj i potkraljica
Nadvojvoda i nadvojvtkinja
Infant i infanta
Veliki vojvoda i velika vojvotkinja
veliki princ i velika princeza
Vojvoda i vojvotkinja
Princ i princeza
Markiz i Markiza
markiz i markiza
Markgrof i markgrofica
Grof i grofica
Grof i grofica

Vikont i vikontica
Baron i baroneca
Baronet i baroneta
Vitez i dama

Kralj (monarh) je titula vladarskog staleža čiji naziv potiče iz grčke reči μονάρχης (μόνος — „jedan“ i ρχων — „vođa, vladar, šef“) i od latinske reči monarcha (mono — „jedan“ i arch — „vladar“). Oblast kojom kralj vlada naziva se kraljevina, takođe se naziva i monarhija. Ženski rod od kralja je kraljica. Po rangu bila je odmah ispod imperatorskih i visokih kraljevskih titula.

Prenošenje vlasti[uredi | uredi izvor]

Kralj je nasledna titula, tj prenosi se krvnim srodstvom. Najčešće se prenosi sa oca na sina. Pravo na ovu titulu se polaže po rođenju i nasledniku se daje titula prestolonaslednik, sinovi kralja nazivaju se prinčevi, a kćeri princeze. Krvnim nasleđivanjem kraljeva grade se dinastije.

Tipovi kraljevina[uredi | uredi izvor]

Kraljevine možemo podeliti na dve osnovne grupe:

Kod apslolutnih monarhija kralj ima neograničenu vlast. One su danas retke. Sa druge strane kod ustavnih ili parlamentarnih monarhija kralj deli vlast sa parlamentom koji bira narod dok je kralj nasledan.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]