Pređi na sadržaj

Livonsko kraljevstvo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Livonsko kraljevstvo
Zastava
Zastava

Livonija od 1573. do 1578. godine
Geografija
Kontinent Evropa
Prestonica Pilcama
Politika
Vladari  
 — kralj Magnus od Holštajna
Istorija
Postojanje  
 — Osnivanje 1570.
 — Ukidanje 1578.

Livonsko kraljevstvo je bila kratkotrajna država na prostoru današnje Letonije i Estonije koja je postojala tokom Livonskog rata kao vazalna država Moskovske Rusije. Postojala je u periodu od 1570. do 1578. godine, a jedini vladar bio je Magnus od Holštajna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Livonsko kraljevstvo je bila kratkotrajna država koja je postojala na prostoru današnje Letonije i Estonije. Ruski car Ivan Grozni proglasio je formiranje Kraljevine tokom Livonskog rata (1558-1583). Kraljevina je bila satelitska država Moskovske Rusije. Danski vojvoda Magnus od Holštajna stigao je 10. juna 1570. godine u Moskvu. Tamo je krunisan za kralja Livonije. Položio je zakletvu Ivanu i od njega dobio odgovarajuću povelju u kojoj je proglašen carevim vazalom. Ivan mu je Livoniju dodelio kao naslednu Kraljevinu. Sporazum Magnusa i Ivana potvrđen je od strane Zemskog sabora i opričnika. Potvrdio ga je dijak Vasilij Ščelkalov. Teritorija Kraljevine još uvek nije bila osvojena od Poljsko-litvanske unije. Ipak, Pilcamski zamak izabran je za buduću zvaničnu rezidenciju kralja. Magnus je sa 20.000 ruskih vojnika krenuo iz Moskve da osvoji švedski Revel. Ivan se nadao podršci kralja Fridriha II Danskog, Magnusovog starijeg brata. Pomoć je izostala, te je do kraja marta 1571. godine Magnus morao da napusti opsadu. On gubi naklonost ruskog cara, ali dobija podršku svoga brata. Poziva livonsko plemstvo da se ujedini u borbi protiv stranih okupatora. Ivanove snage napale su i zarobile Magnusa. On se morao odreći kraljevske titule. Poslednje godine života proveo je u Pilcamu gde je umro marta 1583. godine. Krajem Livonskog rata veći delovi Stare Livonije su pod kontrolom Poljsko-litvanske unije i Vojvodstva Estonije pod švedskom kontrolom. Kraljevina je i zvanično prestala da postoji 1578. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]