Malostonski zaliv

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Malostonski zaliv

Malostonski zaliv se nalazi na kraju Neretvanskog kanala u koji se uliva reka Neretva. Obuhvata predeo od Zatona Doli i Malog Stona na jugoistoku do ušća Neretve na severozapadu.

Osnovni podaci[uredi | uredi izvor]

Dužina zaliva je 28 km, a na najširem delu širina je 6,1 km. Zbog velike razuđenosti spoljašnjeg i unutrašnjeg dela zaliva ukupna dužina obalske linije iznosi oko 100 km. Najveća dubina zaliva je 29 m, međutim na prostoru od više od 80 posto zaliva dubina iznosi između 20 i 29 m. Ekološke prilike u zalivu najviše zavise o uticajima s kopna, a manjim delom s otvorenog mora[1]. Spoljni i srednji deo zaliva povremeno je pod jačim, a njegov unutrašnji deo pod slabijim uticajem slatke vode reke Neretve, naročito za vreme većeg vodostaja reke i jačih zapadnih vetrova. Na hidrofizičke i ekološke odnose u zalivu najviše utiču snažni podvodni izvori slatke vode koji se nalaze u unutrašnjem delu zaliva. Prema koncentraciji hranjivih soli i količini fitoplanktona, zaliv se može kvalifikovati kao prirodno umereno eutrofijski sistem.

Klima[uredi | uredi izvor]

Uzgajališta školjki u Malostonskom zalivu

Klima ovog područja obeležena je blagom zimom i suvim letom s barem tri puta toliko padavina u najkišnijem mesecu zime kao u najsušnijem mesecu leta. Količina padavina u najsušnijem mesecu manja je od 40 mm. Ukupna godišnja količina padavina je 1316 mm.

Najučestaliji vetar je iz pravca severa, sjeveroistoka i severozapada.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Zbog povoljnih hidrografskih prilika u zalivu se od antičkih vremena uzgajaju školjke, pa je Malostonski zaliv najznačajnije mesto za uzgoj školjki u Hrvatskoj. Tragovi uzgoja ostriga (kamenica) u Malostonskom zalivu postoje još iz razdoblja rimske vladavine ovim prostorom. Prvi pisani dokumenti o izlovu školjaka potiču iz 16., a o uzgoju iz 17. veka, a zapisi su iz vremena Dubrovačke republike. Ovaj je predeo 1983. godine proglašen rezervatom prirode u moru.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]