Marija Obrenović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Marija Obrenović
Lični podaci
Datum rođenja1831.
Mesto rođenjaJaši, Kneževina Moldavija
Datum smrti16. jul 1876.(1876-07-16) (44/45 god.)
Mesto smrtiDrezden, Nemačko carstvo
Porodica
SupružnikMiloš Obrenović
PotomstvoMilan Obrenović, Alexandru Al. Ioan Cuza
RoditeljiKostin Katardži
Smaranda Balš
DinastijaKatardži

Marija Obrenović (devojačko Elena Marija Katardži (rum. Elena Maria Catargiu); Jaši, 1831. — Drezden, 16./4. jul 1876) bila je rumunska plemkinja udata za Miloša Obrenovića, sina gospodara Jevrema i Tomanije Obrenović.[1] U tom braku rodila je 1854. godine budućeg kralja Srbije Milana Obrenovića.

Kao udovica bila je ljubavnica rumunskog kneza Aleksandra Joana Kuze, kojem je rodila dva vanbračna sina, Aleksandra i Dimitrija. Decu je usvojila Kuzina supruga Elena, koja nije mogla da rađa. Izvršila je Marija samoubistvo 1876. godine u Drezdenu, a počiva u porodičnoj grobnici Katardži u Jašiju. Prethodno je bila pokopana u pravoslavnoj crkvi Sv. Spiridona.[2]

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Kostin Katardži
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Marija Obrenović
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Smaranda Balš
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Porodica[uredi | uredi izvor]

Supružnik[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti
Miloš Obrenović
25. novembar 1829. 20. novembar 1861.

Deca[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti supružnik
Tomanija Obrenović 1852. 1852. umrla u detinjstvu
Kralj Milan
22. avgust 1854. 11. februar 1901. Kraljica Natalija

Deca iz vanbračne veze sa Aleksandrom Joanom Kuzom[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti supružnik
Aleksandru II Joan Kuza između 1862. i 1864. 1889. Marija Moruzi
Dimitrije Kuza 1865. 1888. umro u mladosti, izvršivši samoubistvo
  • oba sina su zvanično usvojena od strane Aleksandra Jona Kuze i njegove supruge Elene Roseti, koja nije mogla da ima decu.

Izvori[uredi | uredi izvor]

2.[1]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mircea Duțu, „Maria Obrenovici, amanta care îl strivește pe marele Cuza Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. avgust 2013)”. Historia, pristupljeno 18. septembra 2013.
  2. ^ https://domeniulmanasia.ro/istoric/