Matilda Kšesinska

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Matilda Kšesinska
Matilda Kšesinska
Datum rođenja(1872-08-31)31. avgust 1872.
Mesto rođenjaSankt PeterburgRusija
Datum smrti6. decembar 1971.(1971-12-06) (99 god.)
Mesto smrtiParizFrancuska

Matilda Kšesinska (rus. Матильда Феликсовна Кшесинская), primabalerina asoluta Imperijal baleta (današnjeg Marijskog/Kirov pozorišta), rođena je 1872. u Ligovu, u blizini Petrovgrada u porodici baletskih umetnika.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Baletsko obrazovanje stekla je pri Imperijal baletu, u današnjoj Vaganova akademiji. Bila je disciplinovan đak i tokom školovanja je savršeno ovladala tehnikom ruske škole. Odmah po diplomiranju primljena je u Marijski, ali osećajući potrebu za daljim usavršavanjem počinje da uzima časove baleta kod Italijana E. Čeketija i ubrzo ovladava i elementima italijanske škole. Ovakvo obrazovanje – u harmoniji sa talentom dali su izvanrednu interpretatorku Petipaovih koreografija, koje su do današnjeg dana ostale osnova klasičnog baleta.

Karijera[uredi | uredi izvor]

Odmah nakon diplomiranja postala je članica Marijskog pozorišta, na čijem čelu je kao vodeća solistkinja bila narednih 27 godina. Odigrala je veliki broj uloga prvog faha širokog dijapazona – komičnih („Uzaludna predostrožnost“ i dr.), dramskih („Bajadera“, „Esmeralda“, „Kći faraona“ i dr.). Bila je prva interpretatorka princeze Aurore u baletu „Uspavana lepotica“, Čajkovskog, dok je u „Labudovom jezeru“ prva u varijaciji Odilije izvela „fuete 32", kao druga balerina na svetu (posle Pjerine Lanjani) i prva Ruskinja.

Godine 1904. dobija zvanje primabalerina asoluta, koje je još jedino nosila druga velika zvezda Marijskog koja je u njeno vreme igrala, Italijanka Pjerina Lanjani. U novim tendencijama u baletu koje su donosili Fokin i Djagiljev, nije se snašla i do kraja karijere je smatrana za predstavnika stare škole.

Veza sa Romanovima[uredi | uredi izvor]

Bila je u bliskoj vezi sa Romanovima, prestolonaslednik Nikolaj Drugi je bio zaljubljen u nju, ali je njihovu kratku vezu prekinula njegova majka. Kasnije se udala za Velikog kneza Aleksandra Vladimiroviča Romanova sa kojim je imala sina Vladimira. Po izbijanju Oktobarske revolucije morala je da napusti Rusiju. Nastanila se u Parizu, u kome je nekoliko godina ranije gostovala. Umrla je u 99. godini u Parizu, 1971. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]