Maharaštra

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Maharaštra
महाराष्ट्र
{{{caption2}}}
Map
Država Indija
Admin. centarMumbaj
Službeni jezikmarati
Površina307.713 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.112.372.972
 — gustina st.365,19 st./km2
Religijahinduizam (80,2%), islam (10,2%),
budizam (6%), hrišćanstvo (1,0%), i druge
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Maharaštra (marathi: महाराष्ट्र) je savezna država Indije sa površinom od 307.713 km² i 112.372.972 stanovnika (2011). Gustina stanovništva je 370 stan./km². Druga je po stanovništvu, a treća po površini savezna država u Indiji. Najveći indijski grad Mumbaj je glavni grad Maharaštre.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U Maharaštri je najpre nastalo carstvo Marata 1674, koje je 1760. obuhvatalo trećinu indijskog potkontinenta.

Dolaskom Britanske istočnoindijske kompanije je došlo do kolonizacije i ratova između carstva Marata i Engleza između 1777. i 1818, a carstvo Marata je propalo 1818. godine. Velika Britanija je vladala iz Bombaja. Mnogobrojne države u Marati zadržale su lokalnu autonomiju i vladare, ali su priznavale britanski suverenitet. Tokom dvadesetog veka započela je nenasilna borba protiv kolonijalne uprave. Nenasilnu borbu je najpre predvodio Bal Gangadar Tilak, a kasnije Mahatma Gandi. Indija je stekla nezavisnost 1947, pa je došlo do velikih reorganizacija teritorija i administracije. Maharaštra je kao država nastala 1960, kad se bombajska država razdelila na Maharaštru i Gudžarat.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Zapadni Gati predstavljaju brdovito područje paralelno sa obalom prosečne visine od 1.200 metara. Zapadno se nalazi Konkan obalna nizija, koja je široka 50 do 80 km. Istočno od Gata prostire se visoravan Dekan. Zapadni Gati predstavljaju područje gde izviru mnoge reke koje teku na jug Indije.

Zapadni Gati predstavljaju izvor nekoliko velikih reka Maharaštre. Ističu se reka Godavari i reka Krišna. Reke teku istočno prema Bengalskom zalivu i natapaju većinu centralne i istočne Maharaštre. Mnoge manje reke teku prema Arapskom moru. Reke Tapti i Narmada teku zapadno i natapaju većinu severne Maharaštre i pripadaju slivu Arapskog mora.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Povoljna ekonomska politika sedamdesetih stvorila je od Maharaštre vodeću indijsku industrijsku državu. Pored Mumbaja zapadna Maharaštra je razvijena pa dominira politikom i birokratijom države. Maharaštra doprinosi sa 13% ukupnoj industriji Indije. Mumbaj kao glavni grad predstavlja glavni bankarski i finansijski centar. Bolivud je glavni centar indijske filmske industrije i nalazi se u Mumbaju. Posle uspeha sa informacionim tehnologijama u susednim indijskim državama Maharaštra je osnovala softverske parkove u Mumbaju, Nasiku, Nagpuru i Puneu. Maharaštra je prva u Indiji po proizvodnji električne energije iz nuklearnih elektrana. Mumbaj predstavlja najveću luku na Arapskom moru i na indijskom poluostrvu.

Planine u Maharaštri

Demografija[uredi | uredi izvor]

Maharaštra predstavlja drugu indijsku državu po broju stanovnika. Ima 112.372.972 stanovnika. Samo 11 zemalja sveta ima više stanovnika od Maharaštre. Gradsko stanovništvo čini 42,4% ukupnog stanovništva. Službeni jezik je marati, kojim govori većina stanovništva. Ipak u Mumbaju, kao kosmopolitskom gradu govori se i hindu, gudžarati i engleski. Većinska religija je hindu sa 80,2% pristalica, a muslimani čine 10,2%, budisti 6%, a džainisti i hrišćani po 1%.

Najveći gradovi[uredi | uredi izvor]

(Prema popisu iz 2001)

Grad Stanovnika
Mumbaj 11.914.398
Puna 2.540.069
Nagpur 2.051.320
Tane 1.261.517
Kaljan-Dombivali 1.193.266
Nasik 1.076.967
Pimpri-Činčvad 1.006.417
Solapur 873.037
Aurantabad 872.667
Navi Mumbaj 703.947
Bivandi 598.703

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]