Mina (olovka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
različite vrste mina — prve dve pripadaju patentari, druga grafitnoj.

Mina je središnji deo olovke. Poseduje je maltene svaki primerak ove pisaljke, bilo da je u pitanju grafitna olovka, patentara ili drvena bojica. Izraz potiče od nem. die Mine, što je verovatno nastalo po ugledu na lat. minerum u značenju rudna stena.[1]

Opšte odlike[uredi | uredi izvor]

Mine su štapićastog oblika i predstavljaju pisaći materijal. Naime, one u sebi sadrže supstance koje kasnije ostavljaju trag na papiru i drugim podlogama za pisanje. Nalaze se u velikom broju alata za pisanje, kao što su grafitne i hemijske olovke, patentare, drvene bojice i svaka druga pisaljka koja radi na ovom principu. Najčešće su sastavni deo olovke, kao na primer grafit i olovo u slučaju grafitne olovke ili masnih supstanci u slučaju drvenih boja.[2][3]

Ipak, u slučaju hemijskih i patent-olovaka, posebno onih visokog kvaliteta, mine su zamenjive i kupuju se zasebno. U hemijske se stavljaju mine koje se sastoje od plastične ili metalne cevi koja je ispunjena mastilom. One se mogu prosuti i uflekati odeću i radnu površinu, pa treba biti pažljiv sa njima. Što se tiče ostalih, mekših vrsta mina, ona su veoma lomljive ako se njima nepravilno rukuje. Ukoliko se polomi pisaći deo patentare, u olovku se stavlja novi primerak. Ako se to desi na grafitnoj olovci ili drvenim bojama, problem se rešava zarezačem, koji smanji dužinu mine, ali je i značajno zaoštri.[4]

Opštim informacijama o središnjem delu olovke svakako pripadaju i razlike među artiklima različitih proizvođača. Jedna od njih jeste i debljina mine. Tako u slučaju patent-olovaka dimenzije obično iznose 0,3mm, 0,5mm, 0,7mm ili 0,9 mm (gde je pola milimetara najčešće),[5] dok je 2mm debljina mine ispunjene mastilom ili one u grafitnim olovkama. Sledeći je sastav, a posebno sadržina otrovnog olova. Ono se nekad koristilo, a danas je izbačeno iz upotrebe i zamenjeno grafitom.[6]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istojira raznoraznih pisaljki veoma je duga i neiscrpna. Svakojake stvari služile su za pisanje po kamenju, papirusu i drugim materijalima. Paralelno sa njima, koristile su se i odgovarajuće mine. I stari Rimljani su koristili svojevrsnu olovku sa srži, koja bi se mogla povestiti sa savremenom minom, a koju su nazivali stilos (lat. stylus). U pitanju je bio veoma tanak štapić, ponekad pravljen od olova. Služio je za pisanje bez mastila, a bio je veoma oštar kako bi se mogao koristiti za pisanje po voskovitim pločama. Drugi kraj je bio glađi i koristio sa za brisanje ispisanog teksta.[7]

Prvu savremenu minu predstavlja alat iz šesnaestog veka. Naime, rudarima koji su radili u rudi grafita u dolini Boroudejl (engl. Borrowdale) u Engleskoj palo je na pamer da grafitni štapić stave u drvenu opnu. To im je pošlo za rukom i shvatili su da su napravili veoma pogodnu pisaljku. Međutim, mislili su da iskopavaju olovo, te je ruda nazvana Plumbago (lat. plumbum — olovo). Greška je ubrzo otkrivena, a ovakve pisaljke postale su veoma popularne. Međutim, iako se saznalo da su rudari iskopali grafit, a ne olovo, u jeziku je greška ostala. Tako se mina na engleskom kaže lead (led — olovo), a grafitna olovka na nemačkom der Bleistift (blajštift — olovna pisaljka).[7] Ista lingvistična nepodudarnost postoji i u srpskom jeziku (olovka), ali se nedoumice otklanjaju dodavanjem prideva „grafitna“.[8]

Metod koji su iskoristili engleski rudari u osamnaestom veku je primenio Nemac Kaspar Faber, osnivač istoimenog preduzeća, čija su specijalnost proizvodi za pisanje i štampanje i drugi kancelarijski materijali. Svoj proizvod je napravio od mlevenog grafita, sumpora i antimona, dok je posebne metode primenjivao za drvene boje, koje je takođe distribuirao po Evropi u prvoj polovini dvadesetog veka. Ovaj metod on je patentirao 1795.[9]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grimm, Jacob; Grimm, Wilhelm (1854—1960). Deutsches Wörterbuch. Leipzig. 
  2. ^ „Mechanical Pencils”. CultPens. Pristupljeno 12. 9. 2013. 
  3. ^ „How do they get lead in a wooden pencil?”. How Stuff Works. Pristupljeno 12. 9. 2013. 
  4. ^ „How ti Use a Pencil Sharpener?”. Over Stock. Pristupljeno 12. 9. 2013. 
  5. ^ „How to Choose Mechanical Pencil Lead”. WikiHow. Pristupljeno 12. 9. 2013. 
  6. ^ „Mechanical Pencils and Accessories”. Dick Blick. Pristupljeno 12. 9. 2013. 
  7. ^ a b „Why Pencil “Lead” is Called “Lead. Today I Found Out. Pristupljeno 12. 9. 2013. 
  8. ^ Rečnik srpskog jezika. Matica srpska. 2007. „OLOVKA, -ke 
  9. ^ Krämer, Walter; Trenkler, Götz (1998). Lexikon der populären Irrtümer. Frankfurt. str. 46. ISBN 978-3492224468. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Literatura[uredi | uredi izvor]