Pređi na sadržaj

Mitar Milošević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mitar Milošević
Datum rođenja1924.
Mesto rođenjaUvačKraljevina SHS
Datum smrti1995.
Mesto smrtiNovi SadSR Jugoslavija

Mitar Milošević (Uvač, 1924, Uvač, Kraljevina SHS1995, Novi Sad, SR Jugoslavija) bio je srpski partizan, oficir, pisac, novinar, urednik i izdavač.

Između ostalog, tvorac je i serijala roto-romanaLun, kralj ponoći“ (najmanje 74 sveske), tehnotrilera o naučniku-heroju koji se bori protiv organizovanog kriminala i svetskih vladara iz senke. Ove romane Milošević je pisao pod pseudonimom Frederik Ešton,[1] pod kojim ga najšira publika skoro isključivo zna.

Romani na srpskom su mu zbirno prodati u preko deset miliona primeraka, što ga svrstava u grupu najčitanijih srpskih i jugoslovenskih pisaca svih vremena.

Rana biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen u selu Uvač u Crnoj Gori. Otišao je u partizane još kao gimnazijalac i učestvovao u Drugom svetskom ratu. Više puta je odlikovan za ratne zasluge.

Nakon Oslobođenja, Milošević ostaje u vojnoj službi od 1945. do 1953, u činu kapetana 1. klase.

Izdavački i novinarski rad[uredi | uredi izvor]

Od 1953. do 1974. Milošević je radio u novosadskom novinsko-izdavačkom preduzeću „Dnevnik“. Počeo je kao izveštač, a zatim bio pomoćnik glavnog urednika lista Tribina, urednik u političkoj rubrici lista Dnevnik, te glavni i odgovorni urednik komercijalnih izdanja NIŠRO „Dnevnik“.

Između ostalog, pokrenuo je i „X-100“, popularnu jugoslovensku ediciju roto-romana špijunskog, akcionog, kaubojskog, ljubavnog i naučnofantastičnog sadržaja.

Književno delo[uredi | uredi izvor]

Pored „Luna, kralja ponoći“, Milošević je pod sopstvenim imenom napisao i desetak partizanskih romana, kao i nekoliko romana špijunske i istorijske sadržine.

Neka od drugih poznatijih dela su mu: Komitska pećina (1959), Iz beležnice jednog obaveštajca (1962), Tajanstveni starac (1963), Raspukla ledena kora (1978), Pejakov zavet (1982), od kojih su neka imala više izdanja i bila nagrađivana uglednim nagradama.

Ostavio je traga unutar više književnih žanrova: špijunskog, tehnotrilera, partizanskog i naučnofantastičnog.

Neistraženost opusa[uredi | uredi izvor]

Delo Mitra Miloševića uopšte nije dublje istraživano u stručnoj literaturi, niti postoji objavljena celovita bibliografija ovog autora.

Sam Milošević se retko izjašnjavao u javnosti o svom delovanju pod pseudonimom Frederika Eštona. Sredinom 1970-ih, beogradski magazin Zum reporter je otkrio javnosti ko stoji iza pseudonima, a novosadski listovi su tek 1980-ih objavili razgovore sa autorom (Stav, 1982; Strip zabavnik, 1985).

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

  • Više odlikovanja za ratne zasluge u Narodnooslobodilačkoj borbi
  • Nagrada Društva književnika Vojvodine za roman Raspukla ledena kora (1978)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ešton, Frederik”. Leksikon YU mitologije. Pristupljeno 5. 7. 2023. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Zdravko Zupan, Vek stripa u Srbiji, Kulturni centar — Galerija savremene umetnosti, Pančevo, 2007, str. 85 (poglavlje „Vreme licenci“).
  • Dragoljub Jeknić. „Dva uzbudljiva ratna romana: o knjizi 'Raspukla ledena kora' i 'Pejakov zavet', Mitra Miloševića“, Detinjstvo, 1-2/88, Novi Sad, 1988.
  • Aleksandra Nikšić, „Lun u 21. veku“, Znak Sagite, br. 8, str. 1291-1296, Beograd, jun 2002.
  • Dragan Pejić, „Moji krimići su savremene bajke: Mitar Milošević, pisac sa pseudonimom Frederik Ešton“, Stav, br. 23/24, Novi Sad, 1982, str. 66-76.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]