Mitar Milošević
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Mitar Milošević | |
---|---|
Datum rođenja | 1924. |
Mesto rođenja | Uvač, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 1995. |
Mesto smrti | Novi Sad, SR Jugoslavija |
Mitar Milošević (Uvač, 1924, Uvač, Kraljevina SHS — 1995, Novi Sad, SR Jugoslavija) bio je srpski partizan, oficir, pisac, novinar, urednik i izdavač.
Između ostalog, tvorac je i serijala roto-romana „Lun, kralj ponoći“ (najmanje 74 sveske), tehnotrilera o naučniku-heroju koji se bori protiv organizovanog kriminala i svetskih vladara iz senke. Ove romane Milošević je pisao pod pseudonimom Frederik Ešton,[1] pod kojim ga najšira publika skoro isključivo zna.
Romani na srpskom su mu zbirno prodati u preko deset miliona primeraka, što ga svrstava u grupu najčitanijih srpskih i jugoslovenskih pisaca svih vremena.
Rana biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen u selu Uvač u Crnoj Gori. Otišao je u partizane još kao gimnazijalac i učestvovao u Drugom svetskom ratu. Više puta je odlikovan za ratne zasluge.
Nakon Oslobođenja, Milošević ostaje u vojnoj službi od 1945. do 1953, u činu kapetana 1. klase.
Izdavački i novinarski rad[uredi | uredi izvor]
Od 1953. do 1974. Milošević je radio u novosadskom novinsko-izdavačkom preduzeću „Dnevnik“. Počeo je kao izveštač, a zatim bio pomoćnik glavnog urednika lista Tribina, urednik u političkoj rubrici lista Dnevnik, te glavni i odgovorni urednik komercijalnih izdanja NIŠRO „Dnevnik“.
Između ostalog, pokrenuo je i „X-100“, popularnu jugoslovensku ediciju roto-romana špijunskog, akcionog, kaubojskog, ljubavnog i naučnofantastičnog sadržaja.
Književno delo[uredi | uredi izvor]
Pored „Luna, kralja ponoći“, Milošević je pod sopstvenim imenom napisao i desetak partizanskih romana, kao i nekoliko romana špijunske i istorijske sadržine.
Neka od drugih poznatijih dela su mu: Komitska pećina (1959), Iz beležnice jednog obaveštajca (1962), Tajanstveni starac (1963), Raspukla ledena kora (1978), Pejakov zavet (1982), od kojih su neka imala više izdanja i bila nagrađivana uglednim nagradama.
Ostavio je traga unutar više književnih žanrova: špijunskog, tehnotrilera, partizanskog i naučnofantastičnog.
Neistraženost opusa[uredi | uredi izvor]
Delo Mitra Miloševića uopšte nije dublje istraživano u stručnoj literaturi, niti postoji objavljena celovita bibliografija ovog autora.
Sam Milošević se retko izjašnjavao u javnosti o svom delovanju pod pseudonimom Frederika Eštona. Sredinom 1970-ih, beogradski magazin Zum reporter je otkrio javnosti ko stoji iza pseudonima, a novosadski listovi su tek 1980-ih objavili razgovore sa autorom (Stav, 1982; Strip zabavnik, 1985).
Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]
- Više odlikovanja za ratne zasluge u Narodnooslobodilačkoj borbi
- Nagrada Društva književnika Vojvodine za roman Raspukla ledena kora (1978)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Ešton, Frederik”. Leksikon YU mitologije. Pristupljeno 5. 7. 2023.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Zdravko Zupan, Vek stripa u Srbiji, Kulturni centar — Galerija savremene umetnosti, Pančevo, 2007, str. 85 (poglavlje „Vreme licenci“).
- Dragoljub Jeknić. „Dva uzbudljiva ratna romana: o knjizi 'Raspukla ledena kora' i 'Pejakov zavet', Mitra Miloševića“, Detinjstvo, 1-2/88, Novi Sad, 1988.
- Aleksandra Nikšić, „Lun u 21. veku“, Znak Sagite, br. 8, str. 1291-1296, Beograd, jun 2002.
- Dragan Pejić, „Moji krimići su savremene bajke: Mitar Milošević, pisac sa pseudonimom Frederik Ešton“, Stav, br. 23/24, Novi Sad, 1982, str. 66-76.