Pređi na sadržaj

Mitohondrijska Eva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U oblasti ljudske genetike, mitohondrijska Eva se odnosi na najbližeg zajedničkog pretka modernog čoveka po majčinoj liniji. Drugim rečima, ona je žena od kojih današnji ljudi potiču preko svoje majke, koja dalje potiče od svoje majke, i tako dalje, sve dok se na kraju ne dođe do jedne osobe.

Pošto se sav mitohondrijski genom u opštem slučaju prenosi sa majke na potomstvo bez rekombinacije, svi mitohondrijski genomi u svakoj živoj osobi direktno potiču od mitohondrijske Eve. Mitohondrijska Eva je ženski pandan Y-hromozomskom Adamu, najskorijem zajedničkom pretku po očevoj liniji, mada ih deli razdoblje od nekoliko hiljada godina.

Procenjuje se da je mitohondrijska Eva živela pre oko 200.000 godina, najverovatnije u istočnoj Africi, kada je Homo sapiens sapiens (savremeni čovek) kao podvrsta počeo da se razvija od drugih podvrsta ljudi.[1][2]

Mitohondrijska Eva je živela posle hajdelberškog čoveka i pojave neandertalaca, ali pre migracije iz Afrike. Period u kom je živela Eva bio je udarac multiregionalnoj hipotezi i činjenica koja ide u prilog pretpostavci da je moderni čovek nastao relativno nedavno u Africi, odakle se širio zamenjujući arhaičnije vrste ljudi poput neandertalaca.

Reference[uredi | uredi izvor]