Mitropolit beogradski Metodije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mitropolit beogradski Metodije
Datum smrti1801.

Mitropolit beogradski Metodije je bio mitropolit u Beogradu od 1791. do 1801. godine

Život[uredi | uredi izvor]

Matija Nenadović ga spominje u svojim Memoarima. Aleksa Nenadović, Ilija Birčanin, Nikola Grbović i drugi knezovi su mitropolitu odnijeli hatišerif, izdan od Porte 1793. godine, u kojem je određeni koliko je bio porez za njih. Pošto je Hadži Mustafa paša tražio duplo više, oni su taj dokument odnijeli mitropolitu na čuvanje, kao najveće narodno dobro. Kad su od mitropolita tražili hatišerif da ga odnesu paši na uvid koliki je zakonski porez, on je paši javio da ga ovi traže i da se pripremi šta će im odgovoriti, a njih je uputio da idu prvo veziru, pa neka onda dođu po ferman.

Tada se govorilo da Metodije nije Grk no Jermenin koji se pokrstio. Problem paše-vezira je bio potencijalni napad iz Vidina, i trebao je novac za vojsku. Knezovi su mu se ponudili da će mu oni biti vojska a da ne plaćaju veći porez, jer nemaju novca i sklopili su dogovor. U Memoarima Matije Nenadovića piše: Mi mu blagodarimo i odemo veseli što smo opet naeg Hadži-Mustaf-pašu povratili u njegovu staru dobrotu, koga mitropolit Metodije beše poturčio.[1] Uhapšen je i oduzeta mu je sva imovina i zatim je pogubljen 27. februara 1801. godine po (volji dahija) naređenju Hadži Mustafa-paše za njegovo bezakonije i prestupljenije.[2] Matija Nenadović citira Hadži Ruvima, navodeći da je Metodije udavljen od beogradskog paše, 28. januara 1801., a da su janjičari osvojili Beograd 1799. godine (tako da je mitropolita nije ubio Hadži Mustafa, koji je i sam ubijen, no kasnije dahije).[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nenadović, Matija (1947). Memoari. Beograd: Prosveta. str. 69—71, 74. 
  2. ^ Nedeljko Radosavljević: "Beogradski mitropoliti od 1739. do 1804. godine", Beograd
  3. ^ Nenadović, Matija (1947). Memoari. Beograd: Prosveta. str. 82. 

Literatura[uredi | uredi izvor]


mitropolit beogradski

1791. 1801.