Pređi na sadržaj

Mihail Aleksandrovič Bonč-Brujevič

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mihail Aleksandrovič Bonč-Brujevič
Mihail Aleksandrovič Bonč-Brujevič
Lični podaci
Datum rođenja(1888-02-22)22. februar 1888.
Mesto rođenjaOrel, Rusija
Datum smrti7. mart 1940.(1940-03-07) (52 god.)
Mesto smrtiLenjingrad, SSSR
NacionalnostRusija
ObrazovanjeNikolajevska inženjerijska škola
Naučni rad
Poljetelekomunikacije
InstitucijaMoskovski tehnički univerzitet
Nižegorodski univerzitet
Lenjingradski elektrotehnički institut telekomunikacija

Mihail Aleksandrovič Bonč-Brujevič (rus. Михаил Александрович Бонч-Бруевич; Orel, 22. februar 1888Lenjingrad, 7. mart 1940) je bio pionir sovjetske radio-tehnike, dopisni član AN SSSR, profesor Moskovskog tehničkog univerziteta i Lenjingradskog instituta telekomunikacija, doktor tehničkih nauka.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rodio se u gradu Orel 21. februara 1888. Završio je Kijevsku trgovačku školu, 1906. je postao junker Nikolajevske inžinjerijske škole u Petrogradu. Po završetku škole u činu potporučnika služio je u Irkutsku, u 2. četi veze 5. Sibirskog inžinjerijskog bataljona. U činu poručnika se 1912. upisao u Oficirsku elektrotehničku školu, posle koje je 1914. bio imenovan pomoćnikom načelnika Tverske radio-stanice.

U okviru radio-stanice organizovao je radionicu za izradu elektronskih cevi. Avgusta 1918. se sa radionicom preselio i Nižnji Novgorod, gde je u periodu 1918-1928. rukovodio naučno-tehničkim radom u Nižegorodskoj radio-laboratoriji. Godine 1918. je predložio šemu prekidačkog uređaja koji ima dva radna stanja. Taj uređaj je kasnije nazvan Triger. Pod njegovim rukovodstvom je bila projektovana i 1922. postavljena u Moskvi prva radio-stanica velike snage od 12 kW (Šuhovljev toranj, rus. Шуховская башня).

Od 1922. je bio profesor Moskovskog tehničkog univerziteta. Na Nižegorodskom univerzitetu je vodio katedru radio-tehnike (do 1925) i katedru elektrotehnike (1926—1928).

Marka SSSR, 1988 g.

Od 1930. do 1932. po zadatku AN SSSR je vršio istraživanja gornjih slojeva atmosfere i jonosfere radio-eho metodom. Bavio se ultra-kratkim talasima i njihovom praktičnom primenom, a s tim u vezi istraživao je i oblast radio-lokacije.

Od 1931. do svoje smrti 1940. profesor Bonč-Brujevič je bio na čelu katedre za teorijsku radio-tehniku Lenjingradskog elektrotehničkog instituta telekomunikacija, vodio je radio-fakultet i bio je zamenik direktora instituta za nastavna pitanja. Od 1931. je bio dopisni član AN SSSR.

U počast Mihailu Aleksandroviču Bonč-Brujeviču, 8. juna 1940. Savet narodnih komesara je njegovim imenom nazvao Sankt-Peterburški državni institut telekomunikacija.


Radovi[uredi | uredi izvor]

Napisao je i objavio preko 80 naučnih radova i knjiga. Patentirao je i predao industriji oko 60 proizvoda.

  • Elementi radio-tehnike (rus. Элементы радиотехники, ч. 1—2), Moskva 1936.
  • Primena elektronskih releja u prijemu radio-telegrafije (rus. Применение катодных реле в радиотелеграфном приеме, „Вестник военной радиотелеграфии и электротехники"), 1917.
  • Predajnik sa elektronskim cevima Moskovske radio-telefonske stanice (rus. Ламповый передатчик Московской радиотелефонной станции, „Телеграфия и телефония без проводов"), 1923.
  • Elektronske cevi velike snage sa spoljnom bakarnom anodom (rus. Мощные лампы с внешним медным анодом, „Телеграфия и телефония без проводов"), 1924.
  • Izučavanje složenih pravouglih antena s identičnim vibratorima (rus. Изучение сложных прямоугольных антенн с идентичными вибраторами, „Телеграфия и телефония без проводов"), 1928.
  • O prvim eksperimentima u SSSR u merenju visine Hevisajdovog sloja (rus. О первых опытах в СССР по измерению высоты Хевисайдова слоя) u knjizi Naučno-tehnički zbornik Lenjingradskog elektrotehničkog instituta (rus. Научно-технический сборник Ленинградского электротехнич. ин-та связи, вып. 1), Lenjingrad, 1933.

Porodica[uredi | uredi izvor]

Sin: Aleksej Mihajlovič Bonč-Brujevič, sovjetski fizičar, stručnjak u kvantnoj elektronici i fizičkoj optici, dobitnik Državne nagrade SSSR (1974).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]