Moračka nahija

Moračka nahija je u Staroj Crnoj Gori svrstavana u plemena Morača, da bi im Knjaževina Crna Gora dala status nahije.

Istorijski podaci iz 1895. godine

Granice Moračka nahija leži sjeverozapadno od Vasojevićke i graniči: sa sjevera Nikšićkom nahijom i Hercegovinom, sa istoka Starom Srbijom i Vasojevićkom nahijom; sa juga Vasojevićkom, Zetskom i Brdskom, a sa zapada Brdskom i Nikšićkom.

Plemena U ovoj su nahiji plemena: Donja Morača, Gornja Morača, Rovci i Kolašin, koji čini zasebni kolašinski okrug.

Planine Najveće planine u ovoj nahiji su: Sinjavina, najprostranija planina u Crnoj Gori, koja se proteže od Durmitora do izvora Tare. U njoj su najbolja ovčija pasišta i najveći joj je vis Jablanov vrh od 2168 metara. Bjelasica, Somina planina i Lola.

Ravnice U ovoj nahiji je ravnica: Kolašinska visoravan. Ima još omanjih ravnica, ali su vrlo male pa se ne mogu ni svrstati u ravnice.

Vode Kroz ovu nahiju teku ove rijeke: Morača, koja navire ispod Javorja planine; Tara, koja navire ispod Koma. Obije ove rijeke imaju više pritoka. Jezera su: Biogradsko i Kapetanovo.

Putevi Ovu nahiju samo konjanički putovi spajaju sa drugim. Najglavniji je od Kolašina, koji ide na Mateševo, te je spaja s Andrijevicom i Podgoricom.

Poznata mjesta U ovoj nahiji glavno je mjesto Kolašin, trgovačka varoš, koja se nalazi na utoku rijeke Svinjače u Taru. Ovdje se nalazi osnovna škola, crkva, okružni sud, varoška uprava, pošta i telegraf. [**]

U Donjoj Morači nalazi se manastir Morača, kojega je sazidao Stevan Vukan Nemanja 1252. godine. U njemu se nalazi osnovna škola. Iznad manastira ističe izvor, koji sa pedeset metara visine pada u Moraču. Ovo je najljepši vodopad u Crnoj Gori. Oko manastira bilo je mnogo bojeva s Turcima. Znatan je bio boj 1877. godine, u kom su Turci bili strašno potučeni. Gornja Morača, znatna je, što je u njoj bila bitka 1820. godine s Turcima, gdje su neprijatelji bili potučeni. Polje, selo u Gornjoj Morači s crkvom i osnovnom školom. Polja, u kolašinskom okrugu, gdje se nalazi crkva i škola. Lipovo isto u kolašinskom okrugu, gdje je bila bitka 1872. godine.

Podneblje U ovoj je nahiji podneblje po planinama vrlo studeno, a oko rijeke Morače toplije i blaže. Planine su obrasle: borom, jasenom, dubom i drugim drvećem. Domaće se životinje drži mnogo, a od divljači ima: srna, divokoza, međeda, divljih veprova, vukova i drugijeh. Od voća uspijeva jabuka, šljiva, orah i kruška. Siju se razni usjevi i povrća.

Stanovništvo Narod se u ovoj nahiji zanima najviše stočarstvom i zemljoradnjom, a ponešto i trgovinom. Kao i po drugijem nekijem nahijama tako i u ovoj ljudi žive neuređeno, premda imaju dobre uslove za življenje. Kad bi ova nahija imala dobre zanatlije, a osobito drvođelje, narod bi se mnogo koristio, pošto ima izobilja šume.

Literatura

• ZEMLjOPIS KNjAŽEVINE CRNE GORE - Đuro Popović i Jovan Roganović, Cetinje 1895
• Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2013). Istorija Srba u Crnoj Gori 1496-1918. Novi Sad: Prometej. 
• Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2017). Srbi u Crnoj Gori 1496-1918. Nikšić: Institut za srpsku kulturu. 

Spoljašnje veze

• Zemljopis Knjaževine Crne Gore