Mužlja



Mužlja je nekadašnje pretežno etnički mađarsko selo u Banatu, u Vojvodini, koje je danas gradsko naselje Zrenjanina. Sjedinjeno je sa Zrenjaninom 1981. godine.
Opis naselja[uredi | uredi izvor]
Nalazi se u srednjem Banatu južno od Zrenjanina. Blizina grada je bila od velikog značaja za naselje i njegov kulturni, politički i privredni život. Mužlja je jedna od najvećih mesnih zajednica Zrenjanina sa oko 10.000 stanovnika i obuhvata dve kolonije (Malu koloniju i Feješ Klaru). Nalazi se na desnoj obali Begeja na nadmorskoj visini od 75-77 metara.
Do 1955. godine naselje se zvalo Gornja Mužlja (na mađarskom Felső-Muzslya, na nemačkom Ober Muschla), a od tada se zove Mužlja. Sam naziv naselja potiče od reči muzara, jer su na ovom terenu živeli pastiri. Na prostoru naselja, prilikom iskopavanja, nađeni su predmeti iz starčevačke, neolitske kulture.
Ovdašnji stanovnici su se bavili poljoprivredom. Godine 1552. Turci osvajaju Bečkerek i tadašnju Torontalsku županiju, a stanovnici se masovno sele na sever. Od 1716. do 1718. godine Austrija zauzima ove krajeve i počinje kolonizacijom Nemaca, Srba, Mađara, Slovaka i Rumuna. Kolonizacija Mužlje se pominje od 1867, ali do nje dolazi tek 1890, kada Kraljevska komora južno od Bečkereka naseljava 420 mađarskih porodica (2.500 osoba) na 6.000 hektara sa ciljem da se bave poljoprivredom.
Danas su žitelji naselja uglavnom radnici zrenjaninske privrede, a manje od 10% bavi se poljoprivredom. Stanovništvo čine uglavnom Mađari i Srbi.
Sa izgradnjom naselja, grade se i objekti od javnog značaja: godine 1893. se gradi škola, 1895. zgrada vatrogasnog društva, 1902. se gradi crkva a 2002. sagrađen je đački internat „Emaus“, kojega vode redovnici salezijanci.
Galerija slika[uredi | uredi izvor]
-
Dom učenika Emavs, obdanište i crkva zimi 2011.
-
Internat Emavs, dečji vrtić i crkva zimi 2011.
-
Škola Servo Mihalj i pošta u Mužlji, 2011.
-
Škola Servo Mihalj u Mužlji 2003.
-
Teretana u Mužlji.
-
Ulica Mađarskih komuna sa rimokatoličkom crkvom, sagrađenom 1902. godine.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Palatínus Aranka: A Szűzanya oltalmában. Izdavač Kiss Lajos Néprajzi Tarsaság Szabadka (Subotica), Muzslya (Mužlja) 2002.
- Karl Miklós: A dűlőutak szorgos népe, Adalékok Muzslya százéves történetéhez 1890- Izdao 1990. Forum – Magyar Szó, Újvidék (Novi Sad) 1990.