Muzej Marka Miljanova

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Muzej Marka Miljanova
Osnivanje1971.
LokacijaMedun
 Crna Gora
Koordinate42° 28′ 18″ S; 19° 21′ 48″ I / 42.4717896° S; 19.3633012° I / 42.4717896; 19.3633012
Kolekcijaistorijska, književno-istorijska i etnografska kolekcija iz zaostavštine Marka Miljanova
Broj predmeta486
Pogled na Muzej sa tvrđave Meteon

Muzej Marka Miljanova je memorijalni muzej posveđen životu, radu i delu Marka Miljanova, jedne od najznačajnijih ličnosti u istoriji Crne Gore, vojvodi, pesniku i državniku. Otvoren je 23. oktobra 1971. godine stalnom muzejskom postavkom. Smešten je u rodnoj kući Marka Miljanova na Medunu, desetak kilometara udaljen od Podgorice.[1] Spomenički kompleks obuhvata i ostatke ilirskog grada Meteona i crkvu svetog Nikole.[2] Stalnu postavku čini 486 eksponata,[3] a podeljena je na tri dela: istorijski, književno-istorijski i etnografski.[4]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Muzej se nalazi na Medunu, desetak kilometara od Podgorice. Antički grad Medun (Meteon), koji je bio sedište ilirskog plemena Labeata, nastao je u 4. veku p. n. e.. Muzej se nalazi u podnožju medunske akropole.[1] Do Muzeja se može stići iz podgorice, samo kolima ili biciklom, panoramskim putem br. 4 Krug oko Korita.[5] Ispred Muzeja postoji uređeni parking.[6]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Vojvoda Marko Miljanov
Autentična kapija na ulazu u Muzej
Pogled od Muzeja na tvrđavu
Pogled sa vidikovca na Medun
Tvrđava Medun i zgrada Muzeja (u levom donjem uglu), viđeni sa panoramskog puta Krug oko Korita

Inicijativu za otvaranje Muzeja Marka Miljanova pokrenula je grupa entuzijasta, poštovaoca Marka Miljanova i njegovog dela. U početku ova grupa ljudi nije imala ni jedan od potrebnih uslova da bi se osnovao muzej; ni koncepciju, ni predmete, ni objekat. U to vreme u zgradi anašnjeg Muzeja, inače rodnoj kući Marka Miljanova,[2] nalazila se škola. Imali su ideju i veliku želju da je realizuju, što je, pokazalo se, bilo i najbitnije. Tokom rada na osnivanju Muzeja oni su prikupljali predmete, buduće muzejske eksponate i izgrađivali tematsko-ekspozicioni plan postavke Muzeja. Rukopisi Marka Miljanova i rukopisi prepisivača njegovog književnog dela, od mnoštva prikupljenog materijala, su svakako najznačajniji, kako za Muzej tako i za stručnu i naučnu populaciju.[7]

Muzej Marka Miljanova ustanovljen je 23. oktobra 1971. godine otvaranjem stalne postavke. Prve godine rada Muzeja obeležili su entuzijazam zaposlenih u Ustanovi i velika znatiželja javnosti, ne samo stanovnika Crne Gore već stanovnika cele tadašnje države Jugoslavije, što je rezultiralo velikim brojem posetilaca. Tokom zemljotresa aprila 1979. godine zgrada Muzeja je bila znatno oštećena. Rekonstrukciji i adaptaciji objekta se pristupilo 1982. Građevinski radovi trajali su, zbog nedostatka novca, trajali pet godina. Svo to vreme Muzej nije bio otvoren za posetioce, jer je prvobitna muzejska postavka bila demontirana zbog restauracijskih radova. Radovi na novoj muzejskoj ekspoziciji su intenzivirali 1987. godine.[3] Objekat Muzeja je adaptiran i sa novom postavkom ponovo je otvoren krajem 1987. godine.[7]

Muzejska postavka[uredi | uredi izvor]

Druga stalna postavka ima 486 eksponata, iloženih u prostorima muzeja. Podeljena je na tri tematske celine:

  • Istorijski deo postavke prezentuje najznačajnije momente iz života Marka Miljanova kao ratnika i državnika.
  • Književno-istrijski deo predstavlja Marka Miljanova kao književnika. U ovoj zbirci se nalaze rukopisi, najstarija izdanja njegovih dela i bogata prepiska sa savremenicima. Kao deo zbirke izloženi su i lični predmeti ove slavne crnogorske ličnosti.
  • Etnografski deo postavke predočava posetiocima neke od sadržaja pokućstva, nošnje, nakita, oružja i upotrebnih predmeta domaćinstva.[4] Na ovaj način su istaknute karakteristike narodnog života i običaja ovog kraja.[1]

Muzej poseduje i biblioteku, sa više od 6000 naslova.[1] U Muzeju je moguće iznajmiti audio vodič na crnogorskom i engleskom jeziku, koji približava izložene eksponate i pruža mnogo zanimljivih informacija.[8]

Zgrada Muzeja[uredi | uredi izvor]

Muzej Marka Miljanova je otvoren u njegovoj kući, koju mu je dao knjaz Nikola u trajno vlasništvo posle oslobođenja Meduna 1876. godine. U toj zgradi, koja nije sačuvala prvobitni izgled, jer je više puta nadograđivana i renovirana, Marko Miljanov je napisao svoja najznačajnija dela. Uvidevši značaj prosvete i obrazovanja, on je zgradu zaveštao ne potomcima, već tadašnjem Ministarstvu prosvjete i crkvenih djela, odnosno osnovnoj školi na Medunu. Sa manjim prekidima u vreme ratova škola se u njoj i nalazila sve do 1971. godine, kada je pretvorena u muzej posvećen ovom najpoznatijem i najslavnijem Kuču. Kao takva, zgrada je sama po sebi spomenik kulture. Seoski ambijent, delo i veličina Marka Miljanova, vredni eksponati, vidikovac na oko 500 metara nadmorske visine, sa kojeg se, po vedrom danu, vidi skoro pola Crne Gore po vedrini, idealan su ne samo kulturni, već i turistički resurs.[9]

Dodela nagrade „Marko Miljanov”[uredi | uredi izvor]

U Muzeju Marka Miljanova maja meseca održava se svečana dodela književne nagrade „Marko Miljanov”. Nagradu od 1974. godine[10] dodeljuje Udruženja književnika Crne Gore. Pravilnikom o dodeli ove književne predviđeno je da pravo učešća na konkursu imaju autori, članovi Udruženja književnika Crne Gore i autori van granica Crne Gore koji pišu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.[11]

Kritike[uredi | uredi izvor]

Postoje i kritike ove postavke i enterijera. Prema nekim mišljenjima, postavka je urađena savremeno i moderno, čime je narušena autentičnost i memorijalnost u enterijeru objekta. Takođe nije sačuvano ništa od autentičnosti enterijera, a prozori su zatvoreni panoima, što izostavlja prirodno svijetlo i provetravanje. Kritike se takođe odnose i na tačnost podataka navedenih u postavci, kao i na nedostatak fotografija ćerki Marka Miljanova i drugih bitnih predmeta, iako oni postoje u muzejskim fondovima. Primedbe se takođe odnose i na raspored eksponata, koji nije u potpunosti ispoštovao ni hronologiju ni tematiku svake pojedine celine.[3]

U Muzeju je, tokom oktobra 2018. godine, izvršena revizija muzejskog materijala.[12]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g „Muzej Marka Miljanova - Medun”. Analitika. Portal Press doo. 12. 9. 2016. Pristupljeno 19. 4. 2020. 
  2. ^ a b „Iz Meduna, sela Marka Miljanova, krenula "bitka molitvom i pjesmom". Zvanični veb-sajt. Radio Televizija Republike Srpske. 26. 1. 2020. Pristupljeno 19. 4. 2020. 
  3. ^ a b v Đonović, Božidar (30. 7. 2018). „Muzej Marka Miljanova na Medunu”. Kreacija. Pristupljeno 19. 4. 2020. 
  4. ^ a b „Muzej Marka Miljanova”. Muzeji i Galerije Podgorice. Arhivirano iz originala 12. 03. 2019. g. Pristupljeno 15. 4. 2020. 
  5. ^ „Panoramska ruta “Krug oko Korita. JASNINA PUTOVANJA (Jasna's Travel Diary). Pristupljeno 19. 4. 2020. 
  6. ^ „Medun, Put za muzej Marka Miljanova”. park4night.com/. Pristupljeno 19. 4. 2020. 
  7. ^ a b Đonović, Božidar (25. 8. 2018). „Knjiga o muzeju Marka Miljanova”. Kreacija. Pristupljeno 19. 4. 2020. 
  8. ^ „Muzej Marka Miljanova”. Montenegro travel. Nacionalna turistička organizacija Crne Gore. Pristupljeno 19. 4. 2020. 
  9. ^ Ilinčić, Vukić (6. 6. 2018). „Muzej Marka Miljanova treba privatizovati”. Dan. Pristupljeno 19. 4. 2020. 
  10. ^ „Nagrada “Marko Miljanov“ Milici Bakrač i Đorđu Sladoju”. Zvanični veb-sajt. EPARHIJA BUDIMLjANSKO-NIKŠIĆKA. Pristupljeno 19. 4. 2020. 
  11. ^ „Konkurs za nagradu „Marko Miljanov. Konkursi regiona. 13. 2. 2018. Arhivirano iz originala 17. 06. 2020. g. Pristupljeno 19. 4. 2020. 
  12. ^ „Revizija muzejskog materijala u Muzeju Marka Miljanova”. Montenegrina. 11. 10. 2018. Pristupljeno 19. 4. 2020. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]