Napukla bradavica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Izgled zdrave bradavice

Napukla bradavica je bolni rascep ili pukotina gornjeg osetljivog sloja epiderma bradavice dojke, nastale usled mehaničkih oštećenja tokom dojenja, kao rezultat brojnih mogućih uzroka.[1] Kliničku sliku karakteriše bol, suvoća ili nadražaj jedne ili obe bradavice tokom dojenja. Majka s ispucanom bradavicom može imati jake bolove u bradavicama što je destimuliše da nastavi sa dojenjem. Pukotina se može pojaviti kao usek samo na vrhu bradavice koji se može proširiti do njene osnove.[2] Ispucala bradavica se može sanirati farmakološkim i nefarmakološkim tretmanom.[3]

Epidemiologija[uredi | uredi izvor]

U istraživanju sprovedenom u Njujorku, 35% dojilja prestalo je da doji nakon jedne nedelje zbog bolova nakon pojave napuklih bradavica.[4] Trideset posto je prestalo da doji između prve i treće nedelje.[5]

Drugo istraživanje majki koje doje u Brazilu utvrdilo je da postoji 25% veći rizik od prekida ekskluzivnog dojenja kada su žene imale ispucale bradavice.

Majke sa višim nivoom obrazovanja u najvećem broju slučajeva su nastavile da doje uprkos bolovima izuazvanim ispucalim bradavicama. [1]

Patogeneza[uredi | uredi izvor]

Nepravilan i pravilanpoložaj bebe prilikom dojenja. Kod pravilnog položaja bradavice tokom dojenja, je duboko u bebinim ustima i praktično je nepomična, a bebini desni i usne stimulišu samo areol dojke

Pukotine na bradavica majke nastaju kao rezultat mehaničkog oštećenja epiderma bradavice od strane dojenčeta tokom sisanja. Kod pravilnog položaja bradavice tokom dojenja, ona je duboko u bebinim ustima i praktično je nepomična, a bebini desni i usne stimulišu samo areolu dojke (kružno područje oko bradavice). Ako beba nije pravilno prihvatila dojku, ona intenzivno sisa bradavicu ili je mehanički valja u ustima. To dovodi do povreda bradavice izazvane trenjem.

Dodatni faktori koji doprinose nastanku pukotina takođe uključuju:

  • Gljivično oboljenje u predelu usta bebe, koje tokom ili posle dojenja možete izazvati pukotine u bradavicama bradavice i bolna probadanja u dojkama. Gljivice (soor, su gljivična bolest usta koja se javljaju kada gljivice, koje su prirodno prisutne u telu, nekontrolisano rastu i šire se.
  • nedostatak vitamina u telu majke,
  • nošenje istrljanog donjeg veša
  • nepravilna lična higijena, koja može izazvati ekcem, koji se može dobiti od suvog vazduha, ostataka deterdženta za veš, masti ili losiona koji se nanose na dojku, sapuna za kupanje ili antibakterijskih sredstva za čišćenje kože, pudera, lakova za kosu, dezodoransa, parfema ili kolonjske vode.

Simptomi[uredi | uredi izvor]

Dojenje ne bi trebalo biti bolno, i zato je pojava bola signal upozorenja koji ukazuje majkci na neku od nepravilnosti tokom dojenja koju treba ispraviti.

Jedan od glavnih simptoma je bol u bradavicama tokom hranjenja bebe, nakon dodira, ponekad i u mirovanju. Povremeno se može javitii krv iz bradavica tokom prve nedelje dojenja može biti uzrokovan pojačanim protokom krvi u dojkama i rastom tkiva koje stvara mleko.

Ovo je bezopasno stanje i trebalo bi da prođe bez lečenja u roku od nekoliko dana.

Prisustvo krvi ili pukotina u bradavici je vidljivo golim okom. U ređim slučajevima, mogu se javiti i čirevi na bradavici.

Terapija[uredi | uredi izvor]

U velikoj većini slučajeva lečenje se sastoji od minimiziranja štetnih faktora i primeni topikalnih lekovitih jedinjenja (masti ili krema).

Kako nepravilan položaj bebe izaziva jake bolove u bradavicama ispravljanje tehnike dojenja može u velikoj meri umiriti ili izlečiti ispucale bradavice. Ponekad je za rešavanje ovog problema dovoljna vrlo mala korekcija pozicioniranja.

Komplikacije[uredi | uredi izvor]

Bakterije iz spoljašnje sredine mogu ući u dojku kroz ispucale bradavice, što povećava rizik od pojave bakterijski izazvanog mastitisa.[6]

Infekcija bradavica se može javiti i gljivicama, poznata i kao kandidijaza uzrokovana gljivicom iz roda Candida, najčešće vrstom Candida albicans, koja se uobičajeno nalazi na koži majke ili u ustima bebe. Karakteriše se pojavom dubokim ružičastim, ispucanim i bolnim bradavicama.[7][2]

Prevencija[uredi | uredi izvor]

  • Ispravno pričvršćivanje bebe za dojku
  • Unos vitamina za dojilje
  • Nošenje adekvatnog donjeg rublje
  • Korišćenje posebnih blagih proizvoda za higijenu dojki

Prognoza[uredi | uredi izvor]

U većini slučajeva je povoljna. U izuzetno retkim slučajevima infekcija fisura može dovesti do gljivičnih i bakterijskih upala u mlečnoj žlezdi.

Bebama uglavnom ne smetaju ispucale ili povređene bradavice. Krv u mleku im ne šteti, tako da dojenje može da se nastavi. Najvažnije u ovoj situaciji je ispraviti problem i dozvoliti bradavici da zaraste.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Santos, Kamila Juliana da Silva; Santana, Géssica Silva; Vieira, Tatiana de Oliveira; Santos, Carlos Antônio de Souza Teles; Giugliani, Elsa Regina Justo; Vieira, Graciete Oliveira (2016). „Prevalence and factors associated with cracked nipples in the first month postpartum”. BMC Pregnancy and Childbirth. 16 (1): 209. ISSN 1471-2393. PMC 4975913Slobodan pristup. PMID 27496088. doi:10.1186/s12884-016-0999-4Slobodan pristup. 
  2. ^ a b Information, National Center for Biotechnology; Pike, U. S. National Library of Medicine 8600 Rockville; Bethesda, M. D.; Usa, 20894 (2009). Management of breast conditions and other breastfeeding difficulties (na jeziku: engleski). World Health Organization. 
  3. ^ Henry, Norma Jean E; McMichael, Mendy; Johnson, Janean; DiStasi, Agnes; Roland, Pamela; Wilford, Kellie L; Barlow, Marsha S; Hoffman, Jenni L; Johnson, Jessica (2016). RN maternal newborn nursing: review module (na jeziku: engleski). Ascend Learning. ISBN 978-1-56533-569-1. OCLC 958010553. 
  4. ^ Ahluwalia, Indu B.; Morrow, Brian; Hsia, Jason (2005). „Why do Women Stop Breastfeeding? Findings from the Pregnancy Risk Assessment and Monitoring System”. Pediatrics. 116 (6): 1408—1412. ISSN 0031-4005. PMID 16322165. S2CID 41990593. doi:10.1542/peds.2005-0013. 
  5. ^ „6 Reasons Why You Might Have Stopped Breastfeeding, And That's Okay”. HuffPost UK (na jeziku: engleski). 2017-08-04. Pristupljeno 2021-06-12. 
  6. ^ Kinlay, J. R.; O'Connell, D. L.; Kinlay, S. (2001). „Risk factors for mastitis in breastfeeding women: Results of a prospective cohort study”. Australian and New Zealand Journal of Public Health. 25 (2): 115—120. PMID 11357905. S2CID 24047831. doi:10.1111/j.1753-6405.2001.tb01831.x. .
  7. ^ „Thrush in newborns: MedlinePlus Medical Encyclopedia”. medlineplus.gov (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-06-12. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Klasifikacija
Spoljašnji resursi


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).