Nacionalni muzej u Stokholmu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalni muzej
Nationalmuseum
Osnivanje1792/1866
LokacijaStokholm
 Švedska
Posetioci122 133 (2017)
Veb-sajtnationalmuseum.se/en

Nacionalni muzej (ili Nacionalni muzej lepih umetnosti) je nacionalna galerija Švedske, koja se nalazi na poluostrvu Blasieholmen u centru Stokholma.

Delovanje muzeja se proteže daleko izvan granica Blasieholmena - nacionalni muzej upravlja kolekcijom Nacionalne galerije portreta u Gripsholmu, muzejom Gustavsbergporclan, nekoliko kolekcija zamaka i Švedskim institutom u Parizu (Institut Tesin).[1] U leto 2018. Nacionalni muzej Jamtli otvoren je u Estersundu kao način da se prikaže deo kolekcije na severu Švedske.[2]

Dobrotvori muzeja su kralj Gustaf III i Karl Gustaf Tesin. Muzej je osnovan 1792. godine kao „Kraljevski muzej“. Sadašnja zgrada je otvorena 1866. godine, kada je preimenovana u Nacionalni muzej, i korišćena je kao jedna od zgrada za održavanje Opšte industrijske izložbe u Stokholmu 1866. godine.

Sadašnja zgrada, izgrađena između 1844. i 1866. godine, inspirisana je severnoitalijanskom renesansnom arhitekturom. To je dizajn nemačkog arhitekte Fridriha Avgusta Štilera, koji je projektovao i Novi muzej u Berlinu. Relativno zatvorena spoljašnjost ne daje nagoveštaj o prostranoj unutrašnjosti kojom dominiraju ogromne stepenice koje vode do najviših galerija.

Muzej je proširen 1961. godine za smeštaj muzejskih radionica. Sadašnji restoran je otvoren 1996. godine. Zgrada muzeja zatvorena je zbog renoviranja 2013. godine i ponovo je otvorena 13. oktobra 2018. godine. Renoviranje vredno 132 miliona dolara imalo je za cilj da se više muzejskih kolekcija izloži i da se koncept uskladi sa bezbednošću, dostupnošću, protivpožarnom bezbednošću i kontrolom klime u modernoj instituciji.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rana istorija muzeja[uredi | uredi izvor]

U Švedskoj su u 18. veku postavljeni temelji za današnje državne umetničke zbirke. Nekoliko dela uključenih u zbirku Nacionalnog muzeja, na primer, francuskih slika iz 18. veka nekada je bilo u vlasništvu kraljice Lovise Ulrike. Godine 1777, kraljičina finansijska situacija postala je neodrživa, delom kao rezultat velikog i skupog sakupljanja. Dugove je izmirio njen sin, tadašnji švedski kralj Gustaf III, u zamenu da se odrekne svojih kolekcija i palate Drotningholm.

Zgrada[uredi | uredi izvor]

Tlocrti Nacionalnog muzeja u Stokholmu

Projekat sa novim Kraljevskim muzejom u Stokholmu bio je jedan od najvećih i najraskošnijih građevinskih radova svih vremena, za koji je trebalo dvanaest godina da se izgradi i još tri godine da se završe unutrašnji radovi. Za dizajn zgrade bio je odgovoran nemački arhitekta Fridrih Avgust Štiler, a za dizajn enterijera švedski arhitekta Fredrik Vilhelm Šolander. Zgrada je inaugurisana 1866. u isto vreme kada i Stokholmska izložba 1866. godine. Nacionalni muzej je državni spomenik od 1935. Zgrada je u vlasništvu i pod upravom Nacionalnog odbora za imovinu Švedske.

Kolekcija[uredi | uredi izvor]

Muzejska zbirka se sastoji od oko pola miliona crteža od srednjeg veka do 1900. godine, istaknute kolekcije Rembranta i drugih holandskih slikara iz 17. veka, kao i kolekcije porcelanskih predmeta, slika, skulptura i moderne umetnosti. Ukupno zbirka sadrži oko 700.000 predmeta. Muzej takođe ima umetničku biblioteku, otvorenu za javnost i akademike.

Nacionalni muzej poseduje najveću kolekciju portretnih minijatura na svetu, sa više od 5 200 dela.[3] Zbirka sadrži minijature iz mnogih evropskih škola, uključujući dela Nikolasa Hilijara, Isaka Olivera, Luja-Mari Odisijea, između ostalih. Značajan deo radova potiče od majstora kolekcionara Karla Fredrika Dalgrena, dok je ekskluzivnija dela poklonio Hjalmar Vikander, vlasnik fabrike plute. Proizvodnja čepova za flaše za pivarsku industriju bila je osnova njegovog bogatstva. Vikander je takođe donirao sredstva specijalno za dodatne kupovine minijatura.[4]

Značajna dela[uredi | uredi izvor]

Crteži[uredi | uredi izvor]

Zbirka crteža sadrži oko 500.000 listova, koji obuhvataju period od kasnog srednjeg veka do oko 1900. godine.[5] Jezgro čini više od 2 000 crteža starih majstora koje je sakupio Karl Gustaf Tesin. Listovi su nabavljeni na važnoj prodaji dvorskog bankara Pjera Kroza u leto 1741. Tesin je bio jedan od četrnaest kolekcionara koji su kupovali po povoljnim cenama.[6] Zbog finansijskih razloga zbirka je morala da bude prodata kralju Adolfu Frederiku.

"Novi nacionalni muzej"[uredi | uredi izvor]

Žozef Dikre, Autoportret, zvani Iznenađenje

Dana 3. februara 2013. Nacionalni muzej je zatvoren radi priprema za renoviranje. Muzeju je bila potrebna opsežna obnova i renoviranje jer je zgrada bila pohabana intenzivnom upotrebom. Godine 2009, Nacionalni odbor za imovinu Švedske (SFV) je dobio zadatak da uradi studiju izvodljivosti, a 2010. godine SFV je dobio zadatak da izradi program izgradnje koji je predstavljen vladi 2011. godine. Godine 2012. počelo je planiranje renoviranja i rekonstrukcije Nacionalnog muzeja, a u februaru 2013. Nacionalni muzej je započeo evakuaciju zgrade muzeja.

Godinu dana kasnije, 20. februara 2014. godine, SFV je po nalogu Vlade izvršio renoviranje i pretvaranje Nacionalnog muzeja u potpuno modernu muzejsku zgradu, prilagođenu budućem muzejskom radu sa očuvanim kulturno-istorijskim vrednostima u jedinstvenoj, zaštićenoj zgradi.

Žozef Dikre, Autoportret, pod nazivom Tišina. (Obe su kupljene 2018.)

Tokom renoviranja, sama zgrada muzeja na Blasieholmenu bila je zatvorena za javnost. U vreme kada je zgrada muzeja bila zatvorena, Nacionalni muzej je nastavio da prikazuje svoju umetničku kolekciju na drugim mestima u Stokholmu, Švedskoj i inostranstvu.

Muzej je 13. oktobra 2018. godine reinaugurisao kralj Karl XVI Gustaf u prisustvu delova kraljevske porodice, ministarke kulture Alis Bah Kunke i hiljade posetilaca. Izložbeni prostor muzeja je proširen i sada može da primi duplo više posetilaca i prikaže skoro tri puta više dela. Uvedeno je više dnevne svetlosti i pogleda na grad. Bučni restoran je dobio bolju, mirniju lokaciju i zamenjen je prozračnim i tihim dvorištem sa skulpturama.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Johan Mårtelius (1999). „Norra innerstaden”. Guide till Stockholms arkitektur (2nd izd.). Stockholm: Arkitektur Förlag AB. str. 67. ISBN 91-86050-41-9. 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Nationalmuseum collection placement”. www.nationalmuseum.se/. 2. 7. 2021. 
  2. ^ „Nationalmuseum Jamtli”. www.jamtli.com/. 7. 7. 2021. Arhivirano iz originala 28. 05. 2023. g. Pristupljeno 21. 09. 2023. 
  3. ^ „Portrait miniature at Nationalmuseum”. www.nationalmuseum.se/. 12. 7. 2021. 
  4. ^ „About the collection”. www.nationalmuseum.se/en/. 12. 7. 2021. 
  5. ^ „Nationalmuseum drawings and graphics”. www.nationalmuseum.se/. 2. 7. 2021. 
  6. ^ „Tessin collection of drawings”. www.themorgan.org/. 2. 7. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]