Nevado del Ruiz

Koordinate: 4° 53′ 43″ S; 75° 19′ 21″ Z / 4.895278° S; 75.3225° Z / 4.895278; -75.3225
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nevado del Ruiz
Nevado del Ruiz
Geografske karakteristike
Najviša tačka5.321 m
Koordinate4° 53′ 43″ S; 75° 19′ 21″ Z / 4.895278° S; 75.3225° Z / 4.895278; -75.3225
Geografija
Nevado del Ruiz na karti Kolumbije
Nevado del Ruiz
Nevado del Ruiz
Države Kolumbija
MasivAndi
Geologija
Vrsta planinestratovulkan

Nevado del Ruiz, poznat i kao Mesea de Erveo[1] ili Kumandaj[2] je stratovulkan i važi za drugi najaktivniji u Kolumbiji nakon vulkana Galeras.

Sastavljen je od više slojeva lave, vulkanskog pepela i drugih piroklastičnih stena. Aktivan je već 2.000.000 godina, od ranog pleistocena, odnosno kasne pliocenske epohe. Njegovo postojanje se deli na tri glavna eruptivna perioda. Sadašnja kupa formirana je pre 150 hiljada godina.

Dana 13. novembra 1985. godine, mala erupcija proizvela je veliki lahar koji je uništio grad Armero, što je dovelo do smrti oko 25.000 ljudi. Ovaj događaj je kasnije postao poznat kao tragedija u Armeru i proglašen je za najsmrtonosniji lahar u istoriji.

Nevado del Ruiz pripada „Nacionalnom parku Los Nevados” koji takođe čini nekoliko drugih vulkana. Vrh vulkana je prekriven velikim lednicima ali uprkos tome, i dalje predstavlja veliku opasnost po okolne gradove. Postoje procene prema kojima postoji mogućnost da bi čak 500.000 ljudi bilo u opasnosti prilikom ponovnog aktiviranja vulkana.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Nevado del Ruiz je zbog svoje velike nadmorske visine slabo okružen šumom. Na manjim nadmorskim visinama prisutna je dobro razvijena umerena šuma. Iznad zmerenih šuma delovi vulkana su prekriveni šumom patuljastog rasta. Iznad granice drveća dominiraju različite vrste trava. Regionalna vegetacija se sastoji od raznih porodica drvenastih biljaka[3].

Prostor Nevado del Ruiza naseljavaju dve ugrožene vrste životinja - planinski tapir i medved naočar, a osim njih ovde postoji i 27 vrsta ptica, od kojih se čak 15 smatra ugroženim.

Istorija erupcija[uredi | uredi izvor]

Vulkan iz svemira

Prva erupcija Nevado del Ruiza dogodila pre 1,8 miliona godina, odnosno početkom pleistocene epohe[4]. Postoje tri eruptivna perioda podeljena na periode:

  • praistorijski
  • stari
  • sadašnjost

Tokom praistorijskog perioda koji je trajao pre oko 1 milion do 2 miliona godina, stvoren je kompleks velikih stratovulkana. Pre oko 1 milion i 0,8 miliona godina, ovaj kompleks vulkana je delimično erodiran.

U starijem periodu, koji je trajao od 0,8 miliona do 0,2 miliona godina, formirao se kompleks novih velikih stratovulkana (uključujući i starije - Ruiz, Tolima, Kindio, i Santa Izabel). Još jednom eksplozivna kupa formirana je pre 0,2 miliona godina.

Sadašnji period je počeo pre 150.000 godina i tokom njega formirale su se kupe od slojeva andezita i dacita.

Tokom proteklih 11.000 godina, Nevado del Ruiz prošao je kroz najmanje 12 eruptivnih faza, koje uključuju pojave klizišta, piroklastičnog materijala i lahara. Poslednjih nekoliko hiljada godina, erupcije vulkana su uglavnom bile male, a količina piroklastičnog materijala bila je znatno manja nego tokom pleistocena. Najranij zabeležena erupcija dogodila se oko 6660. godina p.n.e

Lahar 1595. godine[uredi | uredi izvor]

Tokom jutra 12. marta 1595. godine Nevado del Ruiz je eruptirao. Ovaj događaj se sastojao od tri plinijske erupcije, koje su se čule i do 100 km od samog vulkana. Izbačena je velika količina pepela, što je dovelo do privremenog sumraka. Ukupno, erupcija je proizvela 0,16 km³ tefre[5]. Tri dana pre erupcije okolinu je zadesio zemljotres. Erupcija je izazvala veliki broj vulkanskih lahara koji je prekrio doline obližnjih reka. Tok vode u rekama je blokiran, što je dovelo do masnovnog pomora ribe. U isto vreme stradalo je oko 600 ljudi. Ovo je bila poslednja velika erupcija Nevado del Ruiza pre 1985. godine.

Lahar 1845. godine[uredi | uredi izvor]

Tokom jutra 19. februara 1845. godine veliki zemljotres doveo je do pojave brojnih blatnih tokova koji su ispunili dolinu reke Laguniljas na dužini od oko 70 km. Blatni tok se podelio u dva kraka - jedan je nastavio dolinom reke Laguniljas do ušća u Magdalenu, a drugi je zašao u tok reke Sabandiha. Prema procenama, oko hiljadu ljudi poginulo je od posledica kretanja blatnih tokova[6].

Erupcija 1985. godine[uredi | uredi izvor]

Posledice lahara 1985. godine

Počev od novembra 1984. geolozi su primetili viši nivo seizmičke aktivnosti u blizini Nevado del Ruiza. Drugi znaci predstojeće erupcije bili su povećanje aktivnosti fumarola, taloženje sumpora na vrhu vulkana, i male freatske erupcije. U narednom periodu došlo je i do eksplozija jer je voda u dodiru sa magmom odmah prešla u paru. Najznačajniji od svih događaja bio je izbacivanje pepela 11. septembra 1985, da bi se aktivnost vulakan smanjila u oktobru iste godine.

Italijanska vulkanološka misija analizirala je uzorke gasa iz fumarola i dokazala da su u pitanju smeša ugljen-dioksida i sumpor-dioksida, što ukazuje na direktno izlivanje magme na površinu. Izveštaj misije, koji je dostavljen 22. oktobra 1985. godine, procenio je da je rizik od pojave lahara veoma visok.

Novembra 1985. godine, vulkanska aktivnost je ponovo povećana kako se magma približavala površini. Vulkan je počeo da oslobađa povećane količine gasova bogatih sumpor-dioksidom i sumporom. Sadržaj vode i gasova je smanjen, a izvori u okolini Nevado del Ruiza postali su obogaćen magnezijumom, kalcijumom i kalijumom, koji su izlučeni od magme. Temperatura gasova u grotlu kretala se od 200 do 400 °C. Veliki pritisak nastao usled viskih temperatura gasova doveo je do eksplozivne erupcije vulkana.

U 15.06 časova, 13. novembra 1985. godine, Nevado del Ruiz započinje izbacivanje dacitske tefre više od 30 km u atmosferu. Ukupna masa pirkolastičnog materijala izbačenog tokom erupcije bila je oko 35 miliona tona. Od te mase čak 700 hiljada tona sačinjavao je sumpor-dioksid.

Ova erupcija je dostigla vrednost 3 na indeksu vulkanske eksplozivnosti. Erupcija je proizvela piroklastične tokove koji su otopili delove lednika i snežnog pokrivača. Takođe je uništila jezerce u okolini koje je primećeno nekoliko meseci pre erupcije. Voda u takvim vulkanskim jezerima ima tendenciju da bude izuzetno slana i sadrži rastvorene vulkanske gasove. Vrela i kisela voda jezera je znatno ubrzala topljenje leda; ovaj efekat je potvrdio da se velike količine sulfata i hlorida nalaze u laharu.

Lahari su se formirali od vode, leda, plovućca i drugih stena, pomešani sa glinom, a spuštali su se niz padine vulkana brzinom i do 60 km/h. To je dovelo do eorzije zemljišta na padinama, odrona i uništavanja vegetacije. U podnožnu vulkana, lahari su nastavili kretanje kroz rečne doline, povećavši svoje veličinu i dpo četiri puta. Maksimalna širina blatnih tokova iznosila je 50 m u dolini reke Gvali[7].

Skorašnja aktivnost[uredi | uredi izvor]

Tokom septembra i oktobra 2010. godine Kolumbijski institut za rudarstvo i geologiju, ukazao je na povećanu seizmičku aktivnost u blizini kratera Arenas. Analize su ukazale na određene gehemijske promene i deformacije. Tokom narednih četiri meseca zabeležen je veliki broj potresa koji su ukazivali na potencijalnu erupciju vulkana u budućnosti.

Godine 2012, došlo je do dramatičnog povećanja broja zemljotresa. Tokom marta naučnici su primetili sveže naslage pepela u blizini vulkana i reke Gvali. Količina pepela i učestalost potresa značajno su povećani tokom juna meseca. Zbog ozbiljnosti potresa vlasti su izdale naredbu za evakuaciju oko 1.500 ljudi u blizini samog vulkana.

Glavna erupcija vulkana Nevado del Ruiz dogodila se 2. jula 2012. godine. Period aktivnosti trajao je do kraja avgusta, a izbacivanje pepela i sumpor-dioksida potrajalo je sve do januara 2013. godine[8].

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „General Data Los Nevados”. Arhivirano iz originala 15. 12. 2007. g. Pristupljeno 11. 7. 2017. 
  2. ^ „NEVADO DEL RUIZ (1985)”. Arhivirano iz originala 24. 07. 2010. g. Pristupljeno 11. 7. 2017. 
  3. ^ Sesana, Laura (2006). Colombia Natural Parks. Villegas Asociados. str. 191—194. Pristupljeno 11. 7. 2017. 
  4. ^ „Review and reassessment of hazards owing to volcano–glacier interactions in Colombia” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 27. 03. 2009. g. Pristupljeno 11. 7. 2017. 
  5. ^ „"Nevado del Ruiz: Eruptive History". Pristupljeno 11. 7. 2017. 
  6. ^ „HISTORIC ERUPTIONS AND LAHARS IN THE RUIZ AREA”. Pristupljeno 11. 7. 2017. 
  7. ^ „Eruption of the Nevado del Ruiz Volcano, Colombia, On 13 November 1985: Tephra Fall and Lahars”. Pristupljeno 11. 7. 2017. 
  8. ^ „Nevado del Ruiz - Global Volcanism”. Pristupljeno 11. 7. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]