Pređi na sadržaj

Nikolići sa Čeva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nikolići sa Čeva
Država Zeta; Stara Crna Gora,Knjaževina Crna Gora; Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Jugoslavija, SFRJ, SRJ, Crna Gora.
Zvanja Knez ozrinićki; vojvoda;
kapetan čevsko-ozrinićki; barjaktar; narodni heroj
Osnivač porodice Nikola je sin Ivana Dragojevića koji se pominje u arhivskim dokumentima XVI vijeka i bio je plemenski kapetan.
Porijeklo Ozren (planina), Čevo, Stara Crna Gora, Katunska nahija
Krsna slava Sveti arhangel Mihailo

Nikolići sa Čeva su porodično prezime i bratstvo iz Katunske nahije staro 8 vijekova, čiji su pripadnici bili brojne istaknute ličnosti.

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Pleme i kraj Ozrinići u Katunskoj nahiji, Stara Crna Gora, je dobilo ime po Ozru koji je po predanju sa svojom porodicom u Staru Crnu Goru došao sa planine Ozren u Bosni i Hercegovini. Kao i Petrovići Njegoši, Ozro njegova braća Vaso, Pipo, Kraso i Hoto su sa sjevera Bosne i Hercegovine došli u Crnu Goru u istom migracionom periodu tokom XIII vijeka. Kasnije se ova teritorija naziva Čevo po istoimenom mjestu.[1]

Dragojevići iz Ozrinića[uredi | uredi izvor]

Od Kneza Dragoja Ozrinića, Ozrovog potomka iz XV vijeka vode porijeklo, Nikolići, Vukotići, Damjanovići, Vujovići, Đukanovići, Draškovići, Burići, Radulovići (Komani) i Markovići (Lješanska nahija). Dragoje je imao titulu kneza i spahije i pominje se u više dokumenata kotorskog i dubrovačkog Arhiva. Organizovao je trupe svojih bratstvenika i ratovao na strani Mletačke republike protiv Osmanskog carstva. Ostalo je zabilježeno da su mu Dubrovačke vlasti plaćale porez kako bi osigurao prolaz njihovim trgovcima.

Ivan Dragojev (oko 1640 — 1692)[uredi | uredi izvor]

Ivan Dragojev imao je 2 sina: Nikolu i Đukana od kojih su nastala bratstva Nikolić i Đukanović koji su se sve do XVIII vijeka prezivali Ivanović.[2]

Nikola Ivanov (1660 — 1696)[uredi | uredi izvor]

U decembru 1696 godine desila se na teritoriji Čeva jedna pljačka i dva ubistva, o kojima mletačke vlasti u Kotoru obavještava Vuko Ivanov iz Njeguša."Neki Ilija i Alija Banderak i Radoje Cuca bili su napali dva krojača iz Podgorice i oteli im 15 dubrovačkih dukata, onda su naišli neki Ozrinići, koji su napadnute uzeli u zaštitu, napadačima je išao na ruku i neki Vuliša Kraljević. U tom sukobu Banderak ubije Nikolu Ivanova Ozrinića a onda vojvoda Draško Popović (rodonačelnik bratstva Drašković i lik iz Gorskog vijenca bio je stric Nikolin) ubije Banderka." Nikola Ivanov bio je rodonačelnik Bratstva Nikolić, imao je 4 sina: Tomaša, Prentaša, Kojicu i Šćepana.[2]

Knez Tomaš Nikolić (1691 — 1751)[uredi | uredi izvor]

Prvi pomen Kneza Tomaša Nikolića u istorijskim arhivima zabilježen je 1721- kao jedan od prisutnih crnogorskih glavara na sastanku u Prčnju. Nakon toga na više od 20 mjesta može se naći njegovo ime u raznim pismima, dopisima i dokumentima. Predvodio je crnogorce u bici na Čevu 1717 godine o čemu govori i više narodnih pjesama. Kao što je Njegoš zabilježio u knjizi "Ogledalo srpsko"[3] Knez Tomaš čuven je i po tome što je pogubio i jednog od begova iz čuvene porodice Ljubovića iz Nevesinja.[2]

Vojvoda Peko Pavlović Nikolić (1828. — 4. maj 1903)[uredi | uredi izvor]

Direktni potomak Kneza Tomaša je Vojvoda Peko Pavlović.[4] Pekov otac Pavle je bio barjaktar čevskog bataljona, a po njemu je Peko, osim svog prezimena Nikolić, bio nazivan i Pavlovićem. Njegovo vrsno komandovanje u Hercegovačkom ustanku doprinijelo je pobjedama crnogorske vojske u mnogim bitkama.[5] Srpska i evropska štampa je pisala i izvještavala o njemu kao strategu i vojskovođi.[6] Pekovog brata Krsta Pavlovog Nikolića opjevao je u Junačkom spomeniku[7] Vojvoda Mirko Petrović, kao saborca Serdara Šćepana.

Ratko Pavlović (1. mart 1913. — 26. april 1943)[uredi | uredi izvor]

Harodni heroj Jugoslavije, Ratko Pavlović Ćićko, revolucionar i pjesnik, učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije. Praunuk je Krsta Pavlovog Nikolića, za vrijeme Topličkog ustanka, 1917. godine u Kraljevini Srbiji kuća Pavlovića u Berilju je bila važno uporište ustanika.

Vojin Vojo Nikolić (16. novembar 1914 — 22. oktobar 1999)[uredi | uredi izvor]

Harodni heroj Jugoslavije Vojin Nikolić, učesnik je Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFRJ.

Ogranak[uredi | uredi izvor]

Ogranak čevskih Nikolića u XVII vijeku naselio je oblast istočno od Nikšića, i po svojoj postojbini dao ime selu Ozrinići. Poznate ličnosti ovog ogranka su režiseri Živko Nikolić i Božidar Bota Nikolić kao i pjesnik Vitomir Vito Nikolić.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pleme Čevljani ili Ozrinići- Đorđe Vukotić Čevski
  2. ^ a b v Čevsko Zaljuće i Donji Kraj sela u plemenu Ozrinići- Nebojša Drašković
  3. ^ [1]
  4. ^ Znameniti Crnogorski i Hercegovački junaci, knjiga 3- Marko Vujačić
  5. ^ MARKO MILjANOV PISMO VOJVODI PEKU PAVLOVIĆU http://www.njegos.org/litera/markopism.htm
  6. ^ Sukob Knjaza Nikole sa Crnogorskim Vojskovođama- Jovan Dujović
  7. ^ Pogibija Bećka Adžimanića