Nubija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nubija
Kipovi nekoliko nubijskih vladara s kraja 25. dinastije – ranog Napatsko perioda, 7. vek p. n. e. S leva na desno: Tantamani, Taharka (pozadi), Senkamanisken, ponovo Tantamani (pozadi), Aspelta, Anlamani, ponovo Senkamanisken. Muzej Kerma.[1]
Mapa drevnog Egipta, sa označenom Nubijskom pustinjom

Nubija je oblast između Asuana u Egiptu (1. katarakta) i mesta Karima u Sudanu (4. katarakt).[2][3][4] Ime regije potiče od egipatske reči nab ̆w (koptski nub – „zlato”). U starom Egiptu u doba Srednjeg carstva Nubija je bila poznata kao Kuš.

U davnoj prošlosti su na teritoriji Nubije postojale mnoge kulture i države. Prestonica Nubije u vreme starog Egipta bio je grad Meroe. Od VII—XIV veka ovde je postojalo nekoliko hrišćanskih država. Potom je Nubija islamizovana i delimično naseljena arapskim plemenima. Nubija je kroz istoriju bila izvor robova i prirodnih bogatstava (zlata i slonovače).

Stanovnici Nubije govore dijalektima nubijske grupe nilo-saharskih jezika, kao i arapskim jezikom.

Lingvistika[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Nubijski jezici
Nubija u hijeroglifama
N17Aa32X1
N18
[5]
Ta-seti
T3-stj
Zakrivljena zemlja[5]
O34
X1		 Aa32N18
N25		 A1
Z2
[6]
Setiu
Stjw
Zakrivljena zemlja Nubijaca[6]
N35Hz
t		 N25
G21HsM17M17G43A13
N35
G21		 HsZ4T14A2

Nehset / Nehsyu / Nehsi
Nḥst / Nḥsyw / Nḥsj
Nubija / Nubijski
Nubija

Ime Nubija potiče od naroda Noba: nomada koji su naselili tu oblast u četvrtom veku nove ere nakon raspada kraljevstva Meroz. Nobe su govorili nilo-saharskim jezikom koji je predak staronubijskog, a koji se uglavnom koristio u verskim tekstovima iz osmog i petnaestog veka. Pre četvrtog veka, i tokom čitave antičke ere, Nubija je bila poznata kao Kuš, ili, u klasičnoj grčkoj upotrebi, uključena pod imenom |Etiopija (Aethiopia).

Istorijski gledano, stanovnici Nubije su govorili najmanje dva varijeteta nubijske jezičke grupe, potporodice koja uključuje nobinski jezik (potomak staronubijskog), kenuzi-dongolski, midobski i nekoliko srodnih varijeteta u severnom delu Nubijskih planina u južnom Kordofanu. Birgidski jezik se govorio severno od Njale u Darfuru, ali je izumro još 1970. Međutim, lingvistički identitet drevne kermanske kulture južne i centralne Nubije (takođe poznate kao Gornja Nubija) je neizvestan; neka istraživanja sugerišu da je pripadao kušitskoj grani afroazijskih jezika,[7][8] dok novija istraživanja ukazuju da je kultura Kerme pripadala istočnosudanskoj grani nilosaharskih jezika, a da su drugi narodi sa severa (ili Donja) Nubija severno od Kerme (poput kulture C-grupe i Blemjisa) govorili kušitskim jezicima pre širenja istočnosudanskih jezika iz Južne (ili Gornje) Nubije.[9][10][11][12]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nubija se obično deli na Donju Nubiju (između Asuana i Vadi Halfe i Gornju Nubiju (od Vadi Halfe do Karime). Nekada se oblast od Karime do Kartuma, glavnog grada Sudana, označava kao Južna Nubija.

Nubija je veza Mediteranskog basena, kome pripada Egipat, i crne Afrike.

Savremeni izazovi[uredi | uredi izvor]

Nubija je podeljena između Egipta i Sudana nakon što je kolonijalizam okončana i Republika Egipat je uspostavljena 1953. godine, a Republika Sudan se otcepila od Egipta 1956. godine.

Početkom 1970-ih, mnogi egipatski i sudanski Nubijci su bili prisilno premešteni da bi napravili mesto za jezero Naser nakon što su izgrađene brane u Asuanu.[13] Nubijska sela se mogu naći severno od Asuana na zapadnoj obali Nila i na ostrvu Elefantin. Mnogi Nubijci sada žive u velikim gradovima poput Kaira.[13]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Elshazly, Hesham. „Kerma and the royal cache” (na jeziku: engleski). 
  2. ^ Appiah, Anthony; Gates, Henry Louis (2005). Africana: The Encyclopedia of the African and African American Experience (na jeziku: engleski). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-517055-9. 
  3. ^ Janice Kamrin; Adela Oppenheim. „The Land of Nubia”. www.metmuseum.org. Pristupljeno 2020-07-31. 
  4. ^ Raue, Dietrich (2019-06-04). Handbook of Ancient Nubia (na jeziku: engleski). Walter de Gruyter GmbH & Co KG. ISBN 978-3-11-042038-8. 
  5. ^ a b Elmar Edel: Zu den Inschriften auf den Jahreszeitenreliefs der "Weltkammer" aus dem Sonnenheiligtum des Niuserre, Teil 2. In: Nachrichten der Akademie der Wissenschaften in Göttingen, Nr. 5. Vandenhoeck & Ruprecht, Göttingen 1964, pp. 118–119.
  6. ^ a b Christian Leitz et al.: Lexikon der ägyptischen Götter und Götterbezeichnungen, Bd. 6: H̱-s. Peeters, Leuven. 2002. ISBN 90-429-1151-4. str. 697..
  7. ^ Bechaus-Gerst, Marianne; Blench, Roger (2014). Kevin MacDonald, ur. The Origins and Development of African Livestock: Archaeology, Genetics, Linguistics and Ethnography – "Linguistic evidence for the prehistory of livestock in Sudan" (2000). Routledge. str. 453. ISBN 978-1135434168. Pristupljeno 15. 9. 2014. 
  8. ^ Behrens, Peter (1986). Libya Antiqua: Report and Papers of the Symposium Organized by Unesco in Paris, 16 to 18 January 1984 – "Language and migrations of the early Saharan cattle herders: the formation of the Berber branch". Unesco. str. 30. ISBN 9231023764. Pristupljeno 14. 9. 2014. 
  9. ^ Rilly C (2010). „Recent Research on Meroitic, the Ancient Language of Sudan” (PDF). 
  10. ^ Rilly C (januar 2016). „The Wadi Howar Diaspora and its role in the spread of East Sudanic languages from the fourth to the first millennia BCE”. Faits de Langues. 47: 151—163. doi:10.1163/19589514-047-01-900000010. 
  11. ^ Rilly C (2008). „Enemy brothers. Kinship and relationship between Meroites and Nubians (Noba)”. Polish Centre for Mediterranean Archaeology. ISBN 9788323533269. doi:10.31338/uw.9788323533269.pp.211-226. 
  12. ^ Cooper J (2017). „Toponymic Strata in Ancient Nubian placenames in the Third and Second Millennium BCE: a view from Egyptian Records” (PDF). Dotawo: A Journal of Nubian Studies. 4. Arhivirano iz originala (PDF) 2020-05-23. g. 
  13. ^ a b „About Nubia”. Nubian Foundation. 2018. Pristupljeno 31. 7. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Adams, William Y. (1977): Nubia: Corridor to Africa, London.
  • Adams, William Y. (1980). „Nubia's corridor of time: From the kingdom of Kush to the triumph of Islam” (PDF). UNESCO Courrier. Victory in Nubia: The greatest archaeological rescue operation of all time: 25—29. 
  • Bell, Herman (2009): Paradise Lost: Nubia before the 1964 Hijra, DAL Group.
  • "Black Pharaohs", National Geographic, Feb 2008
  • Bulliet et al. (2001): Nubia, The Earth and Its Peoples, pp. 70–71, Houghton Mifflin Company, Boston.
  • Drower M. (1970): Nubia A Drowning Land, London: Longmans.
  • Emberling, Geoff (2011): Nubia: Ancient Kingdoms of Africa. New York: Institute for the Study of the Ancient World.
  • Fisher, Marjorie, et al. (2012): Ancient Nubia: African Kingdoms on the Nile. The American University in Cairo Press.
  • Hassan, Yusuf Fadl (1973): The Arabs and the Sudan, Khartoum.
  • Jennings, Anne (1995) The Nubians of West Aswan: Village Women in the Midst of Change, Lynne Reinner Publishers.
  • O'Connor, David (1993): Ancient Nubia: Egypt's Rival in Africa, Philadelphia, The University Museum, University of Pennsylvania.
  • Thelwall, Robin (1978): "Lexicostatistical relations between Nubian, Daju and Dinka", Études nubiennes: colloque de Chantilly, 2–6 juillet 1975, 265–286.
  • Thelwall, Robin (1982) 'Linguistic Aspects of Greater Nubian History', in Ehret, C. & Posnansky, M. (eds.) The Archeological and Linguistic Reconstruction of African History. Berkeley/Los Angeles, 39–56.
  • Török, László (1997): The Kingdom of Kush: Handbook of the Napatan-Meroitic Civilization. Brill Academic Publishers.
  • Valbelle, Dominique, and Bonnet, Charles (2006): The Nubian Pharaohs. New York: The American University in Cairo Press.
  • Abdel-Hafiz, A. (1988). A Reference Grammar of Kunuz Nubian. PhD Thesis, SUNY, Buffalo, NY.
  • Adams, W. Y. (1982). 'The coming of Nubian speakers to the Nile Valley', in The Archeological and Linguistic Reconstruction of African History. Edited by C. Ehret & M. Posnansky. Berkeley / Los Angeles, 11–38.
  • Armbruster, Charles Hubert (1960). Dongolese Nubian: A Grammar. Cambridge: Cambridge University Press.
  • Armbruster, Charles Hubert (1965). Dongolese Nubian: A Lexicon. Cambridge: Cambridge University Press.
  • Asmaa M. I. Ahmed, "Suggestions for Writing Modern Nubian Languages", and Muhammad J. A. Hashim, "Competing Orthographies for Writing Nobiin Nubian", in Occasional Papers in the Study of Sudanese Languages No. 9, SIL/Sudan, Entebbe, 2004.
  • Ayoub, A. (1968). The Verbal System in a Dialect of Nubian. Khartoum: University of Khartoum.
  • Bechhaus-Gerst, Marianne (1989). 'Nile-Nubian Reconsidered', in Topics in Nilo-Saharan Linguistics. Edited by M. Lionel Bender. Hamburg: Heinrich Buske.
  • Bechhaus-Gerst, Marianne (1996). Sprachwandel durch Sprachkontakt am Beispiel des Nubischen im Niltal (na jeziku: nemački). Cologne: Köppe. ISBN 3-927620-26-2. 
  • Bechhaus-Gerst, Marianne (2011). The (Hi)story of Nobiin: 1000 Years of Language Change. Frankfurt am Main: Peter Lang.
  • Erman, Adolf (1881). 'Die Aloa-Inschriften.' Zeitschrift für Ägyptische Sprache und Altertumskunde 19, no. 4." 112–15.
  • Jakobi, Angelika & Tanja Kümmerle (1993). The Nubian Languages: An Annotated Bibliography. Cologne: Rüdiger Köppe Verlag.
  • Khalil, Mokhtar (1996). Wörterbuch der nubischen Sprache. Warsaw: Nubica.
  • Rilly, Claude (2010). Le méroïtique et sa famille linguistique. Leuven: Peeters.
  • Spaulding, Jay (1990). „The Old Shaiqi Language in Historical Perspective”. History in Africa. Cambridge University. 17: 283—292. doi:10.2307/3171817. 
  • Spaulding, Jay (2006). „Pastoralism, Slavery, Commerce, Culture and the Fate of the Nubians of Northern and Central Kordofan Under Dar Fur Rule, ca. 1750-ca. 1850”. The International Journal of African Historical Studies. Boston University African Studies Center. 39 (3). ISSN 0361-7882. 
  • Starostin, George (2011). 'Explaining a Lexicostatistical Anomaly for Nubian Languages,' lecture, May 25, 2011. Online version.
  • Thelwall, Robin (1982). 'Linguistic Aspects of Greater Nubian History', in The Archeological and Linguistic Reconstruction of African History. Edited by C. Ehret & M. Posnansky. Berkeley/Los Angeles, 39–56. Online version.
  • Werner, Roland (1987). Grammatik des Nobiin (Nilnubisch). Hamburg: Helmut Buske.
  • Werner, Roland (1993). Tìdn-Àal: A Study of Midoob (Darfur Nubian). Berlin: Dietrich Reimer.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Nubija na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Нубија&oldid=27554445”