Pređi na sadržaj

Opsada Budima (1849)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Опсада Будима)
Opsada Budima (1849)
Deo Mađarske revolucije 1848.

Juriš na Budim
Vreme4. maj21. maj 1849.
Mesto
Ishod mađarska pobeda
Sukobljene strane
Austrijsko carstvo Austrija Kraljevina Ugarska
Komandanti i vođe
Austrijsko carstvo Hajnrih Hajnci † Artur Gergej
Jačina
oko 4.914 sa 92 topa[1] oko 31.000 sa 142 topa[1]
Žrtve i gubici
oko 700 mrtvih, ostali zarobljeni oko 400 mrtvih, 700 ranjenih

Opsada Budima (1849) bila je deo Mađarske revolucije 1848.

Uvod[uredi | uredi izvor]

U zimskoj ofanzivi protiv mađarskih revolucionara, Vindišgrec je 15. decembra 1848. zauzeo Bratislavu koju su Mađari napustili bez borbe, a zatim je 30. decembra potukao mađarsku Dunavsku armiju u bici kod Mora. Mađarska vojska je odstupila prema Budimu, koji je napustila bez borbe, dok se mađarska vlada preselila u Debrecin. Budim je zauzet bez borbe 5. januara 1949. Mađarska vojska potučena je 26-27. februara u bici kod Kapolne, ali je u aprilu prešla u protivnapad i potukla Austrijance u bici kod Išasega.[2]

Opsada[uredi | uredi izvor]

Vindišgrec je smenjen i novi austrijski zapovednik, general Franc Velden, povukao je glavninu vojske prema Beču, ostavivši u Budimu generala Hajnriha Hencija sa 4 bataljona i jednim eskadronom konjice (ukupno 4.914 vojnika i 92 oruđa). Glavnina mađarske vojske (oko 31.000 vojnika sa 142 oruđa) pod generalom Gergejom je 4. maja opsela Budim i zauzela ga na juriš 21. maja 1849.[1]

Posledice[uredi | uredi izvor]

Posle ruske intervencije u Mađarskoj, leta 1849., austrijska vojska zaposela je Budim 11. jula, a narednog dana i Peštu.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Gažević 1974, str. 97 harvnb greška: više ciljeva (2×): CITEREFGažević1974 (help)
  2. ^ Gažević 1974, str. 187–192 harvnb greška: više ciljeva (2×): CITEREFGažević1974 (help)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gažević, Nikola (1974). Vojna enciklopedija, tom 5. Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 187—192. 
  • Gažević, Nikola (1974). Vojna enciklopedija, tom 2. Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 97.