Palatin (rimski brežuljak)
Palatin (lat. mons Palatinus) je jedan od sedam brežuljaka na kojima je bio izgrađen antički Rim.
Tu su se nalazili najstarije naselje u Rimu (Roma quadrata) i najstarija rimska svetilišta:luperkal gde je po tradiciji vučica dojila Romula i Rema, Romulova kuća, svetilište boginje Pales, kurija Salijaca, hrem Velike Majke, Viktoroje i Jupitera Statora. U doba republike Palatin je bio otmena četvrt s kućama istaknutih građana i političara. Relativno dobro je sačuvana kuća Livije (majke cara Tiberija), bogato ukrašena freskama.
Na Palatinu su gradili svoje palate i carevi Avgust, Domicijan, Tiberije, Septimije Sever. Među hramovima se isticao hram Apolona Paltinskog, građen za vladavine Avgusta, bogato skulpturalno ukrašen. Između njega i Avgustove palate nalazile su se grčka i latinska biblioteka.
Opljačkan od Vandala 455. Palatin je iako i dalje nastanjen, postepeno propadao. Oko 1000. godine potnuno je pust i u ruševinama. U XI−XIII veku rimski Frangipani imaju na Palatinu svoj kaštel. U XVI veku kardinal Farnese je na Palatinu uredio čuveni vrt. Godine 1920. počinju prva arheološka iskopavanja.