Pređi na sadržaj

Pandarej

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pandarej (grč. Πανδάρεως) je u grčkoj mitologiji bio Meropov ili Hermesov sin.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Pandarej je postao poznat po tome što je Zevsu ukrao zlatnog psa. Tog psa je postavila Reja da čuva kozu koja je othranila malog Zevsa. Kada je Zevs stasao, on je kozu preneo među zvezde, a psa je postavio da čuva njegovo svetilište na Kritu. Pandarej je tog psa dao Tantalu u Lidiji na čuvanje. Nakon nekog vremena je zahtevao da mu Tantal vrati psa, ali je ovaj poricao da ga je ikada primio. Nastala je svađa, koju je prekinuo rasrđeni Zevs, koji je kaznio obojicu. Pandareja je pretvorio u stenu. Prema drugom predanju, Zevs je odmah primetio nestanak psa i poslao Hermesa da ga oduzme od Tantala. Tantal je tvrdio da ga nikada nije imao, ali je Hermes otkrio da laže i Zevs ga je usmrtio. Plašeći se da ne doživi istu sudbinu, Pandarej je sa svojom suprugom Harmotojom i njihovim kćerkama prvo pobegao u Atinu, a potom na Siciliju. Ipak, Zevs ih je našao i ubio i Pandareja i njegovu suprugu. Njihove kćerke, Aedona, Kleotera, Meropa ili Kamiro i Klitija[1] ili samo Meropa i Kleodora su tako ostale siročići. Na njih su se sažalile boginje i obdarile ih raznim talentima, ali su ih na kraju ugrabile erinije. Prema Antoninu Liberalu, Pandarej je bio stanovnik Efesa, kome je Demetra podarila moć da može da jede neograničeno mnogo.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
  2. ^ Greek Myth Index: Pandareos Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. decembar 2010), Pristupljeno 17. 4. 2013.