Pesočani

Koordinate: 41° 10′ 24″ S; 20° 45′ 15″ I / 41.1733° S; 20.7542° I / 41.1733; 20.7542
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pesočani
mkd. Песочани
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaDebarca
Stanovništvo
 — (2002)95
Geografske karakteristike
Koordinate41° 10′ 24″ S; 20° 45′ 15″ I / 41.1733° S; 20.7542° I / 41.1733; 20.7542
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina800 m
Pesočani na karti Severne Makedonije
Pesočani
Pesočani
Pesočani na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj6340
Pozivni broj+389 (0)46
Registarska oznakaOH

Pesočani (mkd. Песочани) su naselje u Severnoj Makedoniji, u zapadnom delu države. Pesočani pripadaju opštini Debarca.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje Pesočani je smešteno u zapadnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg grada, Ohrida, naselje je udaljeno 30 km severno.

Pesočani se nalaze u istorijskoj oblasti Debarca, koja obuhvata sliv reke Sateske i sa izrazitim planinskim obeležjem. Naselje je smešteno u središnjem, dolinskom delu oblasti. Zapadno od naselja se izidže planina Karaorman, a istočno se pruža polje. Kroz naselje teče rečica Sateska. Nadmorska visina naselja je približno 800 metara.

Klima u naselju je planinska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Mesto se nalazi u istorijskom prostoru zvanom Deborc, Dabarc ili Dbrc. Na planini se nalaze ruševine varoši Car-Vladimirove, tj. Car-Vladimirov grad, Albe ili Beograd. Tu je bila letnja prestonica i velika zadužbina prvog srpskog svetitelja kralja Jovana Vladimira. Na mesto drevne srpske palanke, nalazi sada selo Pesočani. Ali od nekada čisto srpskog pravoslavnog mesta, to je sredinom 19. veka čisto "muhamedansko selo". U drugoj polovini 19. veka mesto je ipak smatrano za "srpsko", jer su u njemu živeli "Srbi poturice ili muhamedanci".

Među tim ruševinama su najvažniji temelji stare pravoslavne crkve, posvećene Sv. Jovanu Krstitelju, koju je podigao srpski kralj Vladimir 999. godine. Nakon ubistva Vladimirovog, Bugari su njegovo mučeničko telo preneli i sahranili tu u njegovoj zadužbini, u velikoj kamenoj crkvi. Odatle su netruležne mošti posle pet godina pomerene - prenete u pravoslavni manastir Sv. Jovana Vladimira, kod Elbasana. Uradila je to njegova pobožna supruga, udova kraljica Kosara.[1]

Godine 1937. mestu je zvanično promenjeno ime u Novo Aleksandrovo.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Pesočani su prema poslednjem popisu iz 2002. godine imali 95 stanovnika.

Većinu stanovništva čine etnički Makedonci (99%).

Većinska veroispovest je pravoslavlje.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Glasnik družtva srbske slovesnosti", Beograd 1871. godine
  2. ^ "Branič", Beograd 1. novembar 1937. godine

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]