Petar Petrović (ugarski velikaš)
Petar Petrović (mađ. Petrovics Péter; oko 1486 — oktobar 1557) je bio ugarski plemić srpskog porekla, aktivan tokom 16. veka u oblastima istočne Ugarske, Transilvanije i Banata.
Posedovao je značajno bogatstvo i moć u istočnoj Kraljevini Ugarskoj, i bio je jedan od najbogatijih zemljoposednika. Kao rođak i pristalica kralja Jovana I Zapolje, stekao je brojna imanja u oblastima pod kraljevom vlašću.[1][2] Bio je izraziti antihabzburgovac i pobornik saradnje sa Turcima. Kao jedan od najuticajnijih magnata bio je savetnik i zaštitnik mladog Jovana II Žigmunda Zapolje.[1][3][4] Bio je pristalica kalvinizma i koristio je svoju moć kako bi značajno uticao na širenje reformacije u Ugarskoj.[3][5] Petrović je takođe imao i veliko imanje u Banatu, kod Temišvara. Obavljao je i dužnost lugoškog i karanseberškog bana.
Turci su preko Ali-paše budimskog 1553. godine slali pomoć pobunjenicima pod vođstvom Petrovim. Petrovićeve čete su se tada borile na strani Zapolje, protiv ugarskog kralja Ferdinanda I.[6]
Blisko je sarađivao sa Peterom Melijusom Juhasom, biskupom i organizatorom kalvinističke zajednice u Debrecinu.[7] U novembru 1554, zaposlio je čuvenog italijanskog luteranskog teologa Frančeska Stankara kao ličnog lekara, u svom zamku sve do svoje smrti 1559.[8] Stankaro je bio poznat po uticaju na debrecinskog klerika Tamaša Aranjija, koji se umešao u oštru debatu sa Petrovićevim kalvinističkim saradnikom Peterom Melijusom Juhasom oko antitrinitarnih pitanja; ali izgleda da ovo nije uticalo na odnose Petrovića i Stankara, jer je ostao u Petrovićevoj službi do njegove smrti.[8]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Reid & Woolley 1982, str. 146
- ^ Keul 2009, str. 94
- ^ a b Vico & Pinton 2004, str. 407
- ^ Fodor & Dávid 2000, str. 16
- ^ Parish & Naphy 1910, str. 347
- ^ Alberto Fortis: "Put po Dalmaciji 1774. godine", prevod, Zagreb 1984.
- ^ Elton 1990, str. 218
- ^ a b Hsia 2006, str. 215
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Vico, Giambattista; Pinton, Giorgio A. (2004). Statecraft: The Deeds of Antonio Carafa. Peter Lang. str. 407. ISBN 978-0-8204-6828-0. Pristupljeno 12. 9. 2012.
- Elton, G. R. (2. 8. 1990). The New Cambridge Modern History: Volume 2, The Reformation, 1520-1559. Cambridge University Press. str. 218. ISBN 978-0-521-34536-1. Pristupljeno 12. 9. 2012.
- Ivić, Aleksa (1929). Istorija Srba u Vojvodini. Novi Sad: Matica Srpska.
- Keul, István (2009). Early Modern Religious Communities in East-Central Europe: Ethnic Diversity, Denominational Plurality, and Corporative Politics in the Principality of Transylvania (1526-1691). BRILL. str. 94. ISBN 978-90-04-17652-2. Pristupljeno 12. 9. 2012.
- Krešić, Ognjen (2012). „Petrovićev sandžak” (PDF). Istorijski časopis. 61: 129—143. Arhivirano iz originala (PDF) 24. 03. 2018. g. Pristupljeno 20. 07. 2018.
- Parish, Helen; Naphy, William G. (19. 4. 2003). Religion and Superstition in Reformation Europe. Manchester University Press. str. 92. ISBN 978-0-7190-6158-5. Pristupljeno 12. 9. 2012.
- Reid, William Stanford; Woolley, Paul (1982). John Calvin, his influence in the Western world. Zondervan Pub. House. str. 146. ISBN 978-0-310-44721-4. Pristupljeno 12. 9. 2012.
- Schaff, Philip (1910). The new Schaff-Herzog encyclopedia of religious knowledge: embracing Biblical, historical, doctrinal, and practical theology and Biblical, theological, and ecclesiastical biography from the earliest times to the present day. Funk and Wagnalls Company. str. 347. Pristupljeno 12. 9. 2012.
- Fodor, Pál; Dávid, Géza (2000). Ottomans, Hungarians, and Habsburgs in Central Europe: The Military Confines in the Era of Ottoman Conquest. BRILL. str. 16. ISBN 978-90-04-11907-9. Pristupljeno 12. 9. 2012.
- Hsia, R. Po-chia (31. 3. 2006). A Companion to the Reformation World. John Wiley & Sons. str. 215. ISBN 978-1-4051-4962-4. Pristupljeno 11. 9. 2012.