Портал:Vojska/Članak meseca avgust 2010.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Savremena rekonstrukcija izgleda rimskih vojnika.
Savremena rekonstrukcija izgleda rimskih vojnika.

Rimska legija (od latinske reči legio, prema glagolu legere, „držati se zajedno“) bila je osnovna jedinica rimske kopnene vojske. Legionar je bio vojnik - pripadnik legije.

Savremeni ekvivalent legije kao vojne jedinice po veličini, odnosno broju pripadnika, bi otprilike bila jedna brigada. Jedna legija se obično teritorijalno vezivala za jednu rimsku provinciju u kojoj se brinula za njenu bezbednost i vojnu odbranu, ali je takođe značajan broj primera mobilnosti legija što je bilo naročito izraženo tokom rimskih vojnih kampanja i ratova. Tako je na primer legija pod nazivom Legio VI Ferrata pratila Cezara (100 - 44 godine p. n. e.) od Galije, preko Hispnije i Balkana do Egipta, a nakon njegovog ubistva služila je i u područjima koja danas nose ime Mala Azija i Bliski istok. Rimska vojska je brojala 60 legija u vremenu uspona i oko 18 legija u vreme kriza. Sa prelaskom Rimske republike u Rimsko carstvo, rimska vojska je profesionalizovana, a struktura legije je pretrpela velike promene.

Zbog velikog vojnog uspeha koje su postigle Rimska republika i kasnije, Rimsko carstvo, legija je dugo vremena bila smatrana kao uzor vojne efikasnosti i sposobnosti.

Veličina jedne legije varirala je tokom istorije antičkog Rima od 4.200 legionara (30 manipula od po 120) i 300 konjanika (equites) vremenu Republike do 5200 vojnika plus pomoćne trupe u imperijalnom dobu (10 kohorti, od toga njih 9 po 480 legionara dok je prva kohorta brojala gotovo dvostruko više - 800 legionara).

Smatra se da je Rim ukupno formirao nekoliko stotina legija a do danas je identifikano njih oko 50, sa njihovim imenima, datumima formiranja i raspuštanja, simbolima, bitkama u kojima su učestvovale i područjima gde su bile raspoređene.

Dalje, Arhiva