Потајница (биљка)
| Potajnica | |
|---|---|
_(14595321467).jpg)
| |
| Botanička ilustracija vrste | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Divizija: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | L. squamaria
|
| Binomno ime | |
| Lathraea squamaria | |
| Sinonimi[1] | |
| |
Potajnica (Lathraea squamaria), je višegodišnja parazitska biljka iz porodice volovotki (Orobanchaceae),[a] jedina je vrsta iz ovog roda koja se može naći u našim šumama. Naziv roda potiče od grčke reči lathraios (skriven, potajan) jer je veći deo stabla u zemlji, a na površinu izbija samo cvast.[3]
Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]
U rodu Lathraea nalazi se pet vrsta, koje rastu u umerenim područjima Evrope i Azije. Potajnica je jedina vrsta ovog roda koja raste kod nas.[4]
Opis vrste[uredi | uredi izvor]
Potajnica je višegodišnja, zeljasta, parazitska biljka bez zelenih listova. Rizom je granat, mesnat, obilno pokriven belim ljuspama raspoređenim u četiri reda, koje zatvaraju šupljinu rizoma. Koren je granat u donjem delu i obuhvata koren biljake domaćina, izvlačeći hranljive materije. Stablo je uspravno, visoko 10-25 cm, debelo i sočno. Boje je ružičasto crvene, ređe belo. Pokriveno je mnogobrojnim pljosnatim, bledim, naizmenično raspoređenim ljuspama.[3] Nadzemni deo pojavljuje se u rano proleće.[4]
Cvetovi su ružičasto crvene boje, na peteljkama, skupljeni u guste, grozdaste cvasti, svi okrenutu na jednu stranu. Priperci su ljuspasti, mesnato zadebljali, ružičaste boje, jajasti ili zatupasto rombični, celi po obodu. Čašica je zvonastog oblika, do polovine podeljena na 4-5 zubaca dugih 7-8 mm, pokrivenih žlezdastim dlakama. Krunica je dva puta duža od čašice, duga 15-17 mm, dvousnata. Gornja usna je nedeljena, crvene boje, a donja nejednako trorežnjevita, beličasta, srednji režanj pokriva bočne. Cveta u aprilu i maju mesecu. Seme je malo, grubo mrežasto naborano.[3]
Uslovi staništa[uredi | uredi izvor]
Potajnica raste u vlažnim listopadnim hrastovo-grabovim i bukovim šumama. Parazitira na korenju različitih vrsta drveća i žbunja, najčešće na bukvi, leski i jovi.[4][3]
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ U ranijim klasifikacijama većina rodova iz porodice volovotki svrstavana je u porodicu zevalica Scrophulariaceae,[2] pa se i danas u literaturi može naći ova podela.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Lathraea squamaria L.”. The Plant List. Arhivirano iz originala 10. 07. 2019. g. Pristupljeno 18. 4. 2017.
- ^ Angiosperm Phylogeny Group (2009). „An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III” (PDF). Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105—121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Pristupljeno 6. 7. 2013.
- ^ a b v g Savić, Dragiša. „Lathraea squamaria”. BioRaS. Arhivirano iz originala 20. 04. 2017. g. Pristupljeno 19. 4. 2017.
- ^ a b v „potajnica”. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 19. 4. 2017.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Molnar, Bojana. „Vodnjača, potajnica, vilina kosica”. Biologija za osnovce. Pristupljeno 20. 4. 2017.
- „Potajnica (Lathraea squamaria) - fotografije”. BVO. Pristupljeno 20. 4. 2017.
- Salkić, Behija. „Biljni paraziti - inteligentni neželjeni podstanari”. Biologija. Pristupljeno 20. 4. 2017.