Prekodunavska Mađarska

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Prekodunavska regija u Mađarskoj

Prekodunavska Mađarska (mađ. Dunántúl), odnosno Zadunavska Mađarska ili Zapadna Mađarska, je jedna od tri mađarske statističke regije po NUTSovoj podeli. Prekodunavska regija je od druge dve regije najvećim delom odeljena rekom Dunavom, pa odatle i potiče i njeno ime, gledano iz ugla Budimpešte.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Balatonska kneževina u vreme vladavine kneza Kocelja

U antičko doba, na prostoru današnje zapadne Mađarske su živela panonska plemena, koja su u 1. veku nove ere pokorili Rimljani, stvorivši provinciju Panoniju.[1] Tokom 4. i 5. veka, ova oblast je bila često pustošena od strane varvarskih naroda, a u 6. veku je potpaa pod vlast Avara. Tada se na prostorima današnje razorene rimske provincije Panonije nastanjuje slovensko stanovništvo, koje je poznato pod imenom Panonskih Slovena. Sredinom 9. veka, na tim prostorima je postojala i posebna slovenska država - Balatonska kneževina. Krajem 9. veka, započinje mađarsko osvajanje ovih oblasti,[2] koje su uključene u sastav mađarske države, odnosno potonje Kraljevine Ugarske. Današnji prostorni opseg ove oblasti je definisan nakon 1918. godine, kada su povučene nove granice prema susednim državama.

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Jezero Balaton sa vrhom Badačonj

Ova regija zauzima zapadni deo Mađarske i ima tri manje regionalne jedinice:

Vodene površine u regiji[uredi | uredi izvor]

Jezera[uredi | uredi izvor]

Reke[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]