Pređi na sadržaj

Primirje u Deulinu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Primirje u Deulinu (1618) okončalo je poljsko-ruski rat (1605—1618).

Uvod[uredi | uredi izvor]

Mihail Romanov.

Tokom Vremena Smutnje, Poljsko-Litvanska unija vojno je podržala Lažnog Dimitrija (1605—1606) i Tušinskog Razbojnika (1607—1610). Švedska intervencija u Rusiji (1609—1610) dovela je do otvorenog rata sa Poljskom, koji je kulminirao padom Moskve (1610) i Smolenska (1611) u ruke Poljaka. Ratna sreća izmenila se oslobođenjem Moskve 1612. od strane Minjina i Požarskog, i izborom Mihaila Romanova za cara. [1][2]

Primirje[uredi | uredi izvor]

Sporazum je sklopljen u selu Deulino, u blizini Trojice-Sergijeve lavre.[2] Sporazumom je utvrđeno:

Posledice[uredi | uredi izvor]

Vladislav IV Vasa.

Primirjem u Deulinu Poljsko-Litvanska unija je dostigla vrhunac ekspanzije na istok, dok je Rusija dobila predah i okončanje Vremena Smutnje. Deulino ne predstavlja trajni sporazum, pošto Vladislav Vasa ne želi da se odrekne prava na Ruski presto. Zahvaljujući primirju, patrijarh Filaret se 1619. vratio u Moskvu i preuzeo upravu državom u ime svog sina, cara Mihaila.[3]

Izgubljene oblasti Rusija će povratiti tek u Poljsko-ruskom ratu (1654—1667).[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Živojinović 2000, str. 326.
  2. ^ a b Fajfrić 2008, str. 248–249
  3. ^ The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 429. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. 
  4. ^ Živojinović 2000, str. 330.

Literatura[uredi | uredi izvor]