Primirje u Deulinu
Primirje u Deulinu (1618) okončalo je poljsko-ruski rat (1605—1618).
Uvod[uredi | uredi izvor]
Tokom Vremena Smutnje, Poljsko-Litvanska unija vojno je podržala Lažnog Dimitrija (1605—1606) i Tušinskog Razbojnika (1607—1610). Švedska intervencija u Rusiji (1609—1610) dovela je do otvorenog rata sa Poljskom, koji je kulminirao padom Moskve (1610) i Smolenska (1611) u ruke Poljaka. Ratna sreća izmenila se oslobođenjem Moskve 1612. od strane Minjina i Požarskog, i izborom Mihaila Romanova za cara. [1][2]
Primirje[uredi | uredi izvor]
Sporazum je sklopljen u selu Deulino, u blizini Trojice-Sergijeve lavre.[2] Sporazumom je utvrđeno:
- Primirje je na 13 i po godina i obostrana razmena zarobljenika.
- Poljska je zadržala Smolensk i Severiju (sa Černjigovom, Perejaslavom i Novgorodom Severskim).
- Vladislav Vasa zadržao je titulu ruskog cara.
Posledice[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/81/Rubens_W%C5%82adys%C5%82aw_Vasa_%28detail%29.jpg/161px-Rubens_W%C5%82adys%C5%82aw_Vasa_%28detail%29.jpg)
Primirjem u Deulinu Poljsko-Litvanska unija je dostigla vrhunac ekspanzije na istok, dok je Rusija dobila predah i okončanje Vremena Smutnje. Deulino ne predstavlja trajni sporazum, pošto Vladislav Vasa ne želi da se odrekne prava na Ruski presto. Zahvaljujući primirju, patrijarh Filaret se 1619. vratio u Moskvu i preuzeo upravu državom u ime svog sina, cara Mihaila.[3]
Izgubljene oblasti Rusija će povratiti tek u Poljsko-ruskom ratu (1654—1667).[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Živojinović 2000, str. 326.
- ^ a b Fajfrić 2008, str. 248–249
- ^ The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 429. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698.
- ^ Živojinović 2000, str. 330.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Fajfrić, Željko (2008). Ruski carevi (1. izd.). Sremska Mitrovica: Tabernakl. str. 248—249. ISBN 9788685269172. OCLC 620935678.
- Gažević, Nikola, ur. (1974). Vojna enciklopedija. Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 505—506.
- Živojinović, Dragoljub (2000). Uspon Evrope, 1450-1789 (4. dopunjeno izd.). Beograd: Službeni list SRJ. str. 326. ISBN 978-86-355-0446-9. OCLC 54529759.
- Djurant, Vil. Početak doba razuma : istorija evropske civilizacije u doba Šekspira, Bejkona, Montenja, Rembranta, Galilea i Dekarta : 1558-1648 / Vil Djurant ; [preveo s engleskog Ljubomir Veličkov]. Beograd : Vojnoizdavački zavod : Narodna knjiga, 2004 (Beograd : Vojna štamparija). str. 518—519. ISBN 978-86-335-0165-1. COBISS.SR 115976204
- The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 429. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698.