Prodaja oružja u svetu
Prodaja oružja u svetu jedan je od najunosnijih poslova u mnogim razvijenim i nerazvijenim zemljama. Prema podacima iz 2017. godine, švedskog Međunarodnog Mirovnog istraživačkog institut iz Stokholma, 100 najvećih kompanija koje proizvode oružje i vojnu opremu zabeležiloi su rast prodaje od 1,9% u odnosu na 2016. godinu, čija je vrednost trgovine dostigla cifru od 374.000.000.000 američkih dolara.[2] Prodaju su najviše povećal SAD i Rusija. Američke firme zadržale su se na samom vrhu ove industrije oružja s porastom prodaje od 4%, odnosno na više od 217,2 milijarde dolara, što čini 58% svetske trgovine. Dok su ruske kompanije zabeležile rast od 3,8% i ostvarile prometod 26,6 milijardi dolara. Rezultate američkih kompanija su bolji jer SAD najviše oružja isporučuju vojnim misijama američke vojske u inostranstvu, ali i zbog potražnje iz drugih zemalja, pre svega onih iz NATO saveza. Kada su u pitanju ruske firmi vidi se „usporavanje tempa prodaje“, jednim delom i zbog blokade Rusije uvedene od strane članica NATO saveza i njenih pristalica. Iako Kina nije uvrštena u istraživanje prodaje oružja u svetu, zbog manjka pouzdanih podataka, švedski eksperti veruju da ta zemlja spada u najveće proizvođače oružja na svetu. Isporuke oružja na Bliski istoku već nekolok godina dostiže rekordan nivo.[3]
Definicija[uredi | uredi izvor]
Pod prodajom oružja (prema ekspertima za oružje) smatra se svaku prodaju vojne robe i usluga vojnim kupcima kako u zemlji proizvođača (domaćem tržištu), tako i u inostranstvu.
Uzroci rasta prodaje oružja[uredi | uredi izvor]
Glavni razlozi porasta prodaje oružja u drugoj deceniji 21. veka izazvan je:
- implementacijom novih glavnih programa o oružju,
- uvećanim brojem vojnih operacija koje su u toku u nekoliko država sveta, pre svega SAD i Rusije,
- dugotrajnim regionalnim napetostima, kao odraz straha od mogućeg sukoba.
Sve napred navedeno dovodi do povećanja narudžbina za proizvodnju oružja i ratne tehnike.
Najveći proizvođači i prodavci oružja[uredi | uredi izvor]
Na listi 100 najvećih proizvođača oružja u 2017. godine nalazi se dominantno, proizvođači vojne opreme iz SAD i Zapadne Evrope koji drže dominantne pozicije na globalnom tržištu oružja, s obzirom na činjenicu da 63 od 100 vodećih proizvođača ima sedište u tim delovima sveta i da je njihov udeo u globalnoj prodaji oružja u 2016. godini iznosio više od 82%.
Američka odbrambena firma Lockheed Martin - najveći je svetski proizvođač čiji je rast prodaje narstao za 11% u 2016. godini zahvaljujući povećanju isporuke lovaca F-35, kao i njihove firme "Sikorski" koja proizvodi helikoptere.
Američke firme (38) pokrivaju više od polovine tržišta — 57,9%, zatim sledi Zapadna Evropa, pa Rusija sa 10 kompanija koje su pokrile 7,1% tržišta. U Evropi su francuske i italijanske firme zabeležile pad, dok su britanske i nemačke rasle. Zapadnoevropske zemlje su ukupnu prodaju povećale za samo 0,2%, a ukupni prihodi su im iznosili oko 91,6 milijardi dolara.
Rang | Proizvođači | Države | Prodaja oružja (USA $ u mil.) |
Ukupno prodato (USA $ u mil.) |
Prodaja oružja u % od ukupne prodaje |
Ukupan profit (USA $ u mil.) |
Ukupno zaposleno |
---|---|---|---|---|---|---|---|
1 | Lockheed Martin | SAD | 36,440 | 46,132 | 79 | 3,605 | 126,000 |
2 | Boeing | SAD | 27,960 | 96,114 | 29 | 5,176 | 161,400 |
3 | BAE Systems | UK | 25,510 | 27,355 | 93 | 1,456 | 82,500 |
4 | Raytheon | SAD | 21,780 | 23,247 | 94 | 2,067 | 61,000 |
5 | Northrop Grumman | SAD | 20,060 | 19,683 | 86 | 1,990 | 65,000 |
6 | General Dynamics | SAD | 19,240 | 31,469 | 61 | 2,965 | 99,900 |
7 | Airbus | Evropska unija | 12,860 | 71,476 | 18 | 2,992 | 136,570 |
8 | United Technologies Corporation | SAD | 9,500 | 61,047 | 16 | 4,356 | 197,200 |
9 | Leonardo S.p.A. | Italija | 9,300 | 14,412 | 65 | 584 | 47,160 |
10 | L3 Technologies | SAD | 8,770 | 10,466 | 84 | 282 | 38,000 |
Tokom 2016. i 2017. godine posebno su se izdvojile i kompanije koje su smestili u kategoriju „novih proizvođača“. Tu su se našle firme iz Brazila, Indije, Južne Koreje i Turske, što se povezuje sa „bezbednosnom situacijom u regionu“.
Prihodi južnokorejskih kompanija porasli su za čak 20,6%. Ukupno sedam korejskih firmi se našlo među 100 najvećih u svetu. I dok su veće prihode zabeležili proizvođači iz Brazila i Turske, oni iz Indije zabeležili blagi pad
Prema izjavi ruskog politikologa Andreja Koškina da je povećana potražnja za ruskim oružjem i vojnom tehnikom i opremomoo i to ovako obrazlaže:
„Posebno posle pobede nad DAEŠ-om, najvećom terorističkom organizacijom na svetu. To je bio sjajan pokazatelj da naše oružje i vojna tehnika zadovoljavaju i najviše zahteve na tržištu oružja. Pored toga, naši stručnjaci su u stanju da obuče i druge vojske da ruskim oružjem barataju podjednako dobro kao i mi. Istovremeno, treba napomenuti da Rusija sveobuhvatno pristupa razvoju glavnih vrsta oružja i vojne tehnike. Dakle, Rusija danas diktira trendove, pa je i to jedan od razloga zbog čega je naše oružje veoma traženo“.
2012–2016 Rang |
Izvoznik | Izvezeno oružja |
---|---|---|
1 | SAD | 47,169 |
2 | Rusija | 33,186 |
3 | Kina | 9,132 |
4 | Francuska | 8,564 |
5 | Nemačka | 7,946 |
6 | UK | 6,586 |
7 | Španija | 3,958 |
8 | Italija | 3,823 |
9 | Ukrajina | 3,677 |
10 | Izrael | 3,233 |
Najveći uvoznici oružja[uredi | uredi izvor]
- Zemlje
Što se tiče uvoznika oružja, Indija je na čelu. Druga najmnogoljudnija država na svetu u proteklih pet godina kupila je čak 14% svog oružja na svetskom tržištu, što je značajno povećanje u odnosu na prethodni period u kojem je njihov udeo iznosio 8,5%.
Na drugom mestu je Saudijska Arabija sa 7% udela na svetskom tržištu, što je gotovo tri i po puta više nego pre pet godina (tada su imali udeo od 2,1%).
Treći su Ujedinjeni Arapski Emirati sa 4,7%.
Četvrta je Kina sa 4,6%, (njihov udeo u uvozu se smanjio, na račun znatnog rasta domaća proizvodnje).
Peti najveći uvoznik je Australija sa 3,6%.
Slede, od 6—10 mesta ovim redosledom; Alžir, Turska, Irak, Pakistan i Vijetnam.
Od top pet država uvoznica, njih 4 su najviše kupovale od SAD-a (pogotovo UAE), ali je najveći kolač u najvećoj uvoznici Indiji ipak pripao Rusima, čije oružje čini čak 70% svega što je Indija kupila u proteklih pet godina (na Amerikance otpada samo oko 14%). Što se tiče ostalih preferencija najvećih uvoznica valja primetiti da je Vijetnam izuzetno sklon Rusima (93% ukupnog uvoza), a Južna Koreja SAD-u (80% ukupnog uvoza). Na ovakvu distribuciju utiču neke hladnoratovske podele. Vijetnam je inače svoj uvoz oružja povećao za enormnih 699%, uglavnom zbog bezbednosti i straha od kineskih pretenzija prema nekim ostrvima koje Vijetnam smatra svojima.
- Regioni
Što se tiče regiona, naveći deo oružja je uvezena u Aziju i Okeaniju (46%), sledi Bliski istok (25%), čije su zemlje do sada prevazišle Evropljane (čije je udeo u uvozu u drugoj deceniji 21. veka opao sa 21% na 11%).
2012–2016 Rang |
Uvoznik | Uvezeno oružja |
---|---|---|
1 | Indija | 18,239 |
2 | Saudijska Arabija | 11,689 |
3 | UAE | 6,593 |
4 | Kina | 6,381 |
5 | Australija | 5,636 |
5 | Alžir | 5,312 |
7 | Turska | 4,721 |
8 | Irak | 4,598 |
9 | Pakistan | 4,494 |
10 | Vijetnam | 4,273 |
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Arms production | SIPRI
- ^ „SIPRI Yearbook Online”. Oxford University Press 2017. Pristupljeno 17. 2. 2018.
- ^ „Si-En-En: Svetski proizvođači oružja beleže rast prodaje”. RTS Beograd, 15. 2. 2018. Pristupljeno 17. 2. 2018.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Stockholm international peace research institute (SIPRI). (jezik: engleski)