Prodaja oružja u svetu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Udeo pojedinih zemalja u prodaji oružja, u 2013. godine, prema podacima Međunarodnog Mirovnog istraživačkog institut iz Stokholma.[1]

Prodaja oružja u svetu jedan je od najunosnijih poslova u mnogim razvijenim i nerazvijenim zemljama. Prema podacima iz 2017. godine, švedskog Međunarodnog Mirovnog istraživačkog institut iz Stokholma, 100 najvećih kompanija koje proizvode oružje i vojnu opremu zabeležiloi su rast prodaje od 1,9% u odnosu na 2016. godinu, čija je vrednost trgovine dostigla cifru od 374.000.000.000 američkih dolara.[2] Prodaju su najviše povećal SAD i Rusija. Američke firme zadržale su se na samom vrhu ove industrije oružja s porastom prodaje od 4%, odnosno na više od 217,2 milijarde dolara, što čini 58% svetske trgovine. Dok su ruske kompanije zabeležile rast od 3,8% i ostvarile prometod 26,6 milijardi dolara. Rezultate američkih kompanija su bolji jer SAD najviše oružja isporučuju vojnim misijama američke vojske u inostranstvu, ali i zbog potražnje iz drugih zemalja, pre svega onih iz NATO saveza. Kada su u pitanju ruske firmi vidi se „usporavanje tempa prodaje“, jednim delom i zbog blokade Rusije uvedene od strane članica NATO saveza i njenih pristalica. Iako Kina nije uvrštena u istraživanje prodaje oružja u svetu, zbog manjka pouzdanih podataka, švedski eksperti veruju da ta zemlja spada u najveće proizvođače oružja na svetu. Isporuke oružja na Bliski istoku već nekolok godina dostiže rekordan nivo.[3]

Definicija[uredi | uredi izvor]

Pod prodajom oružja (prema ekspertima za oružje) smatra se svaku prodaju vojne robe i usluga vojnim kupcima kako u zemlji proizvođača (domaćem tržištu), tako i u inostranstvu.

Uzroci rasta prodaje oružja[uredi | uredi izvor]

Glavni razlozi porasta prodaje oružja u drugoj deceniji 21. veka izazvan je:

  • implementacijom novih glavnih programa o oružju,
  • uvećanim brojem vojnih operacija koje su u toku u nekoliko država sveta, pre svega SAD i Rusije,
  • dugotrajnim regionalnim napetostima, kao odraz straha od mogućeg sukoba.

Sve napred navedeno dovodi do povećanja narudžbina za proizvodnju oružja i ratne tehnike.

Globalna prodaja oružja od 1950—2006. godine

Najveći proizvođači i prodavci oružja[uredi | uredi izvor]

Na listi 100 najvećih proizvođača oružja u 2017. godine nalazi se dominantno, proizvođači vojne opreme iz SAD i Zapadne Evrope koji drže dominantne pozicije na globalnom tržištu oružja, s obzirom na činjenicu da 63 od 100 vodećih proizvođača ima sedište u tim delovima sveta i da je njihov udeo u globalnoj prodaji oružja u 2016. godini iznosio više od 82%.

Američka odbrambena firma Lockheed Martin - najveći je svetski proizvođač čiji je rast prodaje narstao za 11% u 2016. godini zahvaljujući povećanju isporuke lovaca F-35, kao i njihove firme "Sikorski" koja proizvodi helikoptere.

Američke firme (38) pokrivaju više od polovine tržišta — 57,9%, zatim sledi Zapadna Evropa, pa Rusija sa 10 kompanija koje su pokrile 7,1% tržišta. U Evropi su francuske i italijanske firme zabeležile pad, dok su britanske i nemačke rasle. Zapadnoevropske zemlje su ukupnu prodaju povećale za samo 0,2%, a ukupni prihodi su im iznosili oko 91,6 milijardi dolara.

Rang Proizvođači Države Prodaja oružja
(USA $ u mil.)
Ukupno prodato
(USA $ u mil.)
Prodaja oružja u %
od ukupne prodaje
Ukupan profit
(USA $ u mil.)
Ukupno zaposleno
1 Lockheed Martin  SAD 36,440 46,132 79 3,605 126,000
2 Boeing  SAD 27,960 96,114 29 5,176 161,400
3 BAE Systems  UK 25,510 27,355 93 1,456 82,500
4 Raytheon  SAD 21,780 23,247 94 2,067 61,000
5 Northrop Grumman  SAD 20,060 19,683 86 1,990 65,000
6 General Dynamics  SAD 19,240 31,469 61 2,965 99,900
7 Airbus  Evropska unija 12,860 71,476 18 2,992 136,570
8 United Technologies Corporation  SAD 9,500 61,047 16 4,356 197,200
9 Leonardo S.p.A.  Italija 9,300 14,412 65 584 47,160
10 L3 Technologies  SAD 8,770 10,466 84 282 38,000

Tokom 2016. i 2017. godine posebno su se izdvojile i kompanije koje su smestili u kategoriju „novih proizvođača“. Tu su se našle firme iz Brazila, Indije, Južne Koreje i Turske, što se povezuje sa „bezbednosnom situacijom u regionu“.

Prihodi južnokorejskih kompanija porasli su za čak 20,6%. Ukupno sedam korejskih firmi se našlo među 100 najvećih u svetu. I dok su veće prihode zabeležili proizvođači iz Brazila i Turske, oni iz Indije zabeležili blagi pad

Prema izjavi ruskog politikologa Andreja Koškina da je povećana potražnja za ruskim oružjem i vojnom tehnikom i opremomoo i to ovako obrazlaže:

„Posebno posle pobede nad DAEŠ-om, najvećom terorističkom organizacijom na svetu. To je bio sjajan pokazatelj da naše oružje i vojna tehnika zadovoljavaju i najviše zahteve na tržištu oružja. Pored toga, naši stručnjaci su u stanju da obuče i druge vojske da ruskim oružjem barataju podjednako dobro kao i mi. Istovremeno, treba napomenuti da Rusija sveobuhvatno pristupa razvoju glavnih vrsta oružja i vojne tehnike. Dakle, Rusija danas diktira trendove, pa je i to jedan od razloga zbog čega je naše oružje veoma traženo“.

Slika sa jedne od prodajnih izložbi oružja u svetu
2012–2016
Rang
Izvoznik Izvezeno oružja
1  SAD 47,169
2  Rusija 33,186
3  Kina 9,132
4  Francuska 8,564
5  Nemačka 7,946
6  UK 6,586
7  Španija 3,958
8  Italija 3,823
9  Ukrajina 3,677
10  Izrael 3,233

Najveći uvoznici oružja[uredi | uredi izvor]

Zemlje

Što se tiče uvoznika oružja, Indija je na čelu. Druga najmnogoljudnija država na svetu u proteklih pet godina kupila je čak 14% svog oružja na svetskom tržištu, što je značajno povećanje u odnosu na prethodni period u kojem je njihov udeo iznosio 8,5%.

Na drugom mestu je Saudijska Arabija sa 7% udela na svetskom tržištu, što je gotovo tri i po puta više nego pre pet godina (tada su imali udeo od 2,1%).

Treći su Ujedinjeni Arapski Emirati sa 4,7%.

Četvrta je Kina sa 4,6%, (njihov udeo u uvozu se smanjio, na račun znatnog rasta domaća proizvodnje).

Peti najveći uvoznik je Australija sa 3,6%.

Slede, od 6—10 mesta ovim redosledom; Alžir, Turska, Irak, Pakistan i Vijetnam.

Od top pet država uvoznica, njih 4 su najviše kupovale od SAD-a (pogotovo UAE), ali je najveći kolač u najvećoj uvoznici Indiji ipak pripao Rusima, čije oružje čini čak 70% svega što je Indija kupila u proteklih pet godina (na Amerikance otpada samo oko 14%). Što se tiče ostalih preferencija najvećih uvoznica valja primetiti da je Vijetnam izuzetno sklon Rusima (93% ukupnog uvoza), a Južna Koreja SAD-u (80% ukupnog uvoza). Na ovakvu distribuciju utiču neke hladnoratovske podele. Vijetnam je inače svoj uvoz oružja povećao za enormnih 699%, uglavnom zbog bezbednosti i straha od kineskih pretenzija prema nekim ostrvima koje Vijetnam smatra svojima.

Regioni

Što se tiče regiona, naveći deo oružja je uvezena u Aziju i Okeaniju (46%), sledi Bliski istok (25%), čije su zemlje do sada prevazišle Evropljane (čije je udeo u uvozu u drugoj deceniji 21. veka opao sa 21% na 11%).

Indijski nosač aviona, u zemlji koja je u 2016. bila najveći uvoznik oružja u svetu
2012–2016
Rang
Uvoznik Uvezeno oružja
1  Indija 18,239
2  Saudijska Arabija 11,689
3  UAE 6,593
4  Kina 6,381
5  Australija 5,636
5  Alžir 5,312
7  Turska 4,721
8  Irak 4,598
9  Pakistan 4,494
10  Vijetnam 4,273

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Arms production | SIPRI
  2. ^ „SIPRI Yearbook Online”. Oxford University Press 2017. Pristupljeno 17. 2. 2018. 
  3. ^ „Si-En-En: Svetski proizvođači oružja beleže rast prodaje”. RTS Beograd, 15. 2. 2018. Pristupljeno 17. 2. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]