Putnok
| Putnok mađ. Putnok | |
|---|---|
 Ime mesta rovaškim pismom | |
 Zastava
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Severna Mađarska regija |
| Županija | Boršod-Abauj-Zemplen |
| Srez | Mezekevešd |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — | 7.229[1] |
| — gustina | 208,14 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 48° 17′ 38″ S; 20° 26′ 12″ I / 48.29386° S; 20.43680° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 34,73 km2 |
  Putnok Putnok na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 3630 |
| Pozivni broj | (+36) 48 |
| Veb-sajt | |
| http://www.putnok.hu/ | |
Putnok (mađ. Putnok) je istorijski grad u severnoj Mađarskoj, u županiji Boršod-Abauj-Zemplen (Borsod-Abaúj-Zemplén). Udaljen je 40 km (25 mi) od Miškolca, glavnog grada regije, između planina Bik i reke Šajo.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje je naseljeno još od neolita. Do 1283. bio je kraljevsko vlasništvo, deo (kasnije centar) imanja Gomor. Godine 1283. kralj Laslo IV dao ga je porodici Ratolt (kasnije: porodica Putnoki). Porodica je mnogo učinila za razvoj grada, ali nakon smrti osnivača dinastije Mikloša počela je porodična nesloga, a stanovnici grada i njihova ostala imanja su mnogo stradala.
Porodica Putnoki je dala izgraditi zamak Putnok između 1412. i 1427. godine. Za vreme turske okupacije Mađarske zamak je porušen, a 1834. godine na njegovom mestu je podignuta vlastelina. Grad se dosta razvio u 19. veku, ali je status grada izgubio 1881. godine.
Posle Prvog svetskog rata, 1920. godine potpisan je Trijanonski ugovor. Novoformiranoj Čehoslovačkoj je ustupljeno 92% okruga Gemer-Kišont. U Mađarskoj su ostali samo njeni jugoistočni krajevi, uključujući Putnok. Kao najveće selo od onog što je ostalo od okruga, Putnok je postao njegov centar. Ovaj mali okrug je spojen sa susednim okrugom Boršod, formirajući okrug Boršod-Gemer-Kišont, a posle 1950. godine Boršod-Abauj-Zemplen. Putnok je izgubio na značaju, njegovu ulogu je u mnogo čemu preuzeo Ozd, ali je status grada ipak dobio 1. marta 1989. godine.
Populacija[uredi | uredi izvor]
U vreme popisa 2001. godine, 91% stanovništva naselja se izjasnilo kao Mađari, a 9% kao Romi.[2]
Tokom popisa 2011. godine, 86% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 8,2% kao Romi, a 0,3% kao Nemci (13,9% se nije izjasnilo, zbog dvojnog državljanstva, ukupan broj može biti veći od 100%).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 37,8%, reformatori 16,9%, grkokatolici 0,9%, luterani 0,7%, nedenominacioni 14,9% (26,7% se nije izjasnilo).[3]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office.
- ^ A nemzetiségi népesség száma településenként
- ^ Putnok Helységnévtár
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
