Pređi na sadržaj

Razgovor s korisnikom:Toxicus

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pozdrav, Toxicus. Dobro došli na Vikipediju na srpskom jeziku!
Zdravo, Toxicus. Hvala na učešću u projektu. Nadamo se da ćete uživati u saradnji i da će vam boravak s nama biti prijatan.
Vikipedija na srpskom jeziku je slobodna enciklopedija koja je nastala 2003. godine. Od tada smo uspostavili različita pravila u našoj zajednici. Odvojite malo vremena i pročitajte sledeće teme, pre nego što počnete da uređujete Vikipediju.
Pet stubova Vikipedije
Šta je Vikipedija?
Pomoć
Opšti priručnik za uređivanje Vikipedije
Uputstva
Brzo naučite da pravite izmene, korak po korak
Pesak
Za uvežbavanje rada na Vikipediji
Osnovni kurs
Traži personalizovanu pomoć pri prvim pokušajima
Naučite kako se uređuje stranica
Vodič za uređivanje stranica
Stvari koje ne bi trebalo da radite
Sažetak najučestalijih grešaka koje treba izbegavati
Najčešće postavljana pitanja
Pitanja koja mnogi postavljaju
Pravila Vikipedije
Pravila i smernice koje je usvojila zajednica
Trg
Mesto gde možete pitati druge vikipedijance
Dugme za automatski potpis
Dugme za automatski potpis

Potpisujte se na stranicama za razgovor pomoću četiri tilde (~~~~) ili klikom na dugme koje se nalazi iznad uređivačkog prozora — time dodajete vaše korisničko ime, trenutno vreme i datum. Takođe, nemojte se potpisivati u člancima.

Pre nego što počnete s uređivanjem članaka, pročitajte važne napomene o pisanju srpskim jezikom na Vikipediji.

Članci na Vikipediji na srpskom jeziku mogu se potpuno ravnopravno uređivati ćirilicom i latinicom, ekavicom i ijekavicom, ali nije dozvoljeno mešanje pisama niti izgovora u istom članku. Izmene latinicom u ćiriličkom tekstu (i obrnuto) i izmene „osisanom” latinicom, odnosno ASCII-jem, biće uklonjene bez odlaganja.

Nadamo se da ćete uživati sa nama doprinoseći Vikipediji i da ćete postati njen stalni korisnik. Ukoliko imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na nekoj od stranica na Trgu. Još jednom, dobro došli na Vikipediju, projekat slobodne enciklopedije. Srećan rad! Željko Todorović (razgovor) 00:08, 17. decembar 2010. (CET) s. r.[odgovori]

Dozvola za objavljivanje[uredi izvor]

Boško Beuk

Detaljno uputstvo imaš na ovoj stranici, a ovde ću ti izložiti kraću verziju:

  1. Prvi korak je da ti njemu pošalješ standardno pismo, koje možeš da pronađeš na gornjem linku.
  2. Drugi korak je da on na to odgovori tebi i istovremeno na sledeću adresu: permissions-sr(et)wikimedia.org
  3. Ukoliko je odgovorio samo tebi, onda ti možeš da proslediš mejl koji si dobila na adresu: permissions-sr(et)wikimedia.org
  4. Nakon toga će neko (mogu i ja) da odradi ostalo.

Znam da zvuči kao nepotrebno birokratisanje, ali postoji razlog zašto se to tako radi i već nekoliko godina je to standardna procedura. Što se tiče slanja slika, ne znam u čemu je konkretno problem. Vidim da si poslala dve slike: Bosko beuk 4.jpg i Boskobeuk3-mala.jpg. Ukoliko problem nije u slanju slika, već u njihovom postavljanju u članak, onda pokušaj da ovo iskopiraš u članak: [[Слика:Bosko beuk 4.jpg|мини|десно|250п|Бошко Беук]] Upravo u ovoj poruci možeš da vidiš kako će to izgledati u članku. Promenom parametara možeš da utičeš na to kako će se slika prikazivati u članku. Srećan rad! mickit 19:28, 12. januar 2011. (CET)[odgovori]

Zahvaljujem! Problem je samo u tome što ne poznajem principe po kojima radite, a zaista želim da postavim stranice ljudi koji su svugde priznati, samo ne u Hrvatskoj. Birokratija mi ne smeta, čak mislim da je dobro što je tako, sami članci su verodostojniji jer mi je cilj postaviti samo činjenice. Molim za malo strpljenja, dok ne uđem u fazon! Pozdrav! — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Toxicus (razgovordoprinosi)

Dozvole i ostalo[uredi izvor]

Da, stigle su dozvole i postavljene su na ovu stranicu. Mislio sam da te je kolega obavestio o tome, ali pošto nije, ja to sada činim. Detaljno sam preradio tekst. U principu, trebalo je ubaciti još vikiveza (viki linkova), zameniti prezent perfektom kada se govori o prošlim vremenima, trebalo je "engleske navodnike" zameniti „srpskim navodnicima“, malo ublažiti tekst (najbolji, najpopularniji, najslušaniji itd.) kako bi bio što objektivniji i neutralniji, staviti tagove za sprečavanje transliteracije i još nekoliko manjih ispravki. Pogledaj kako to sada izgleda, pa pokušaj da se držiš tog principa ubuduće. Mislio sam da je bolje da ti pokažem kako se to radi na konkretnom primeru, nego da ti sve posebno objašnjavam. Ima jedna stvar u vezi koje nisam siguran šta je ispravno. U jednom delu članka se spominje pesma sa dva različita naslova (pretpostavljam da je jedan od naslova pogrešan): Morning at the Kopačevo Like ili Morning at the Kopalevo Like. Molim te da to ti ispraviš. Nadam se da ćemo dobiti još članaka od tebe i da ćemo još sarađivati. Srećan rad mickit 12:10, 16. januar 2011. (CET)[odgovori]

PS: Kada ostavljaš komentare na stranicama za razgovor, potpisivanje se radi ostavljanjem četiri tilde (~), ovako: ~~~~ ili klikom na dugme: mickit 12:13, 16. januar 2011. (CET)[odgovori]

Nemoj da se sekiraš zbog grešaka. One su uobičajena stvar, posebno u početku, tako da ti niko neće zameriti ako se i potkrade koja greškica. Ako imaš originale tih fotografija na kompjuteru, onda jednostavno pošalji njih. Ukoliko baš moraju da budu sa tog bloga (nemaš originale) onda mi pošalji link ka blogu da vidim o kakvoj licenci se radi. Ukoliko je kompatibilna sa našom, onda ne moraš da šalješ posebnu dozvolu i dovoljno je samo navesti autora i izvor. Ukoliko nije kompatibilna, nešto ćemo smisliti. mickit 09:17, 17. januar 2011. (CET)[odgovori]

P.S. Zašto niko sem mene ne vidi fotografije? Ja ih vidim i anonimno, dok ih drugi korisnici uopšte ne vide.

Da li je ovo tvoje pitanje upućeno meni? Ukoliko jeste, nemoj da se brineš. Pre izvesnog vremena smo primetili taj problem. Njegovo rešavanje je u toku. Radi se o tome da često neprijavljeni korisnici ne vide najnovije izmene na članku i potrebno je da prođe nekoliko dana da bi one postale „vidljive“. Prijavljeni korisnici nemaju taj problem, već samo oni koji nisu prijavljeni. Ne bih znao reći šta je konkretno uzrok tog problema, ali se nadam da će biti uskoro rešen. Znači, to se dešava na svim člancima, a ne samo na ovom na kojem si ti radila. Ukoliko ti možeš da vidiš slike, smatraj da si sve dobro odradila. Pozdrav! mickit 09:17, 17. januar 2011. (CET)[odgovori]

Stvar je u tome što na blogu nije naznačena neka konkretna licenca, pa da znamo zasigurno šta jeste a šta nije dopušteno. Konsultovao sam se i sa kolegama da vidim koje rešenje bi bilo najbolje. Da ne bismo previše komplikovali stvar, mislim da je najbolje da ja pošaljem zahtev za dozvolu na adresu koja je naznačena na tom blogu, pa kad dobijemo potvrdan odgovor i zvanično zavedemo dozvolu, ja ću te obavestiti. OK? mickit 16:38, 17. januar 2011. (CET)[odgovori]

Slažem se! Nema potrebe da se komplikuje, pošalji zahtev na blog. Hvala!--Toxicus 22:01, 17. januar 2011. (CET)
Dozvola je primljena i postavljena je na ovu stranicu. Pozdrav i srećan rad :) mickit 20:47, 19. januar 2011. (CET)[odgovori]

Odgovor[uredi izvor]

Zdravo još jednom Problem sa preslovljavanjem se rešava jednostavnim stavljanjem odgovarajućeg pojma između vitičastih zagrada -{овако}-. Kada uređuješ neki članak, ispod polja za uređivanje se nalaze te zagrade i neki drugi simboli, tako da ti je najlakše da selektuješ konkretan pojam i klikneš na -{}-. Ove zagrade su, inače, vidljive u polju za uređivanje, ali se ne vide u samom članku nakon snimanja. Njihova jedina namena je da se softveru poruči: „Nemoj ovo da prebacuješ sa latinice u ćirilicu i obrnuto.“ Ako je potrebno članak nasloviti nekim pojmom koji takođe treba da ostane nepromenjen, onda se jednostavno na početak ili kraj članka u polju za uređivanje stavi __БЕЗКН__ To je skraćenica za „bez konverzacije naslova“ i takođe se vidi samo u polju za uređivanje, ali ne i u članku nakon snimanja. Ovu drugu opciju koristimo kada je naslov na engleskom ili bilo kojem drugom stranom jeziku.

Niko ti neće zameriti što menjaš ili dopunjuješ postojeće članke. To je čak preporučljivo, jer je to jedna od stvari na kojima se zasniva Vikipedija: jedna osoba započne članak, druga ga malo dopuni, zatim treća ispravi greške i korak po korak članak postaje sve bolji i informativniji. Jedino imaj u vidu da na našoj Vikipediji (zbog specifičnosti srpskog jezika) važi pravilo da se članak dopunjuje na onom pismu (ćirilica, latinica) i izgovoru (ekavica, ijekavica) na kojem je i započet. Dakle, samo u prvom trenutku obrati na to pažnju i onda samo napred :)

Što se tiče kategorizacije, i to je prilično jednostavno. Ne dodaju se podaci direktno u kategoriju, nego odeš u članak o konkretnom književniku i dodaš među postojeće kategorije (obično pri dnu članka) [[Категорија:Књижевници Републике Српске]]. To je sve. Ovo se odnosi na članke koji već postoje, ukoliko si želela da njih dodaš u tu kategoriju. Što se tiče pisanja novih članaka, izbor je na tebi. Pod klicom podrazumevamo članak koji ima barem 5-6 rečenica ili više. Članci koji su kraći od toga se ponekad odmah obrišu, jer se zaista jedna ili dve rečenice ne mogu smatrati člankom. Ono što je kod književnika bitno jeste da se navedu osnovni podaci, nagrade i svakako književni opus da bi se videlo da je osoba dovoljno značajna da bi o njoj postojao članak. Kod književnika obično smatramo da je osoba dovoljno relevantna ukoliko ima objavljene barem tri knjige ili je dobitnik neke prestižne nagrade. U prevodu, ne pišemo članke o svakoj osobi koja je objavila knjigu. Znači, slobodno piši klice (ali da ne budu skroz kratke, tipa 1-2 rečenice) i dopunjuj ih kada budeš želela. Kod biografskih članaka možeš koristiti i ovaj šablon. On se stavi na početak članka, popuniš podatke u njemu i zatim ispod pišeš članak. Nije obavezno, ali članak izgleda lepše i preglednije.

Nadam se da se nisi smorila čitajući ovaj dugačak odgovor. Srećan rad mickit 09:16, 31. januar 2011. (CET)[odgovori]

Ako se ne varam, taj Bjelogrlić je bio i narodni poslanik. Svi znamo ko je bio Radovan Karadžić. Dakle, u oba slučaja se radi o osobama koje jesu relevantne iz više razloga, tako da ne vidim problem da se u člancima o tim osobama spomene i njihov književni rad. Ne praktikujemo da o jednoj osobi pišemo više članaka (R.K. kao političar, R.K. kao lekar, R.K. kao književnik i sl.) već sve stavljamo u isti članak. Dakle, ukoliko želiš da pišeš o književnom opusu Radovana Karadžića, to treba da uradiš u okviru postojećeg članka o njemu, s tim da možeš da otvoriš poseban podnaslov. Ukoliko se radi o osobi koja je iz bilo kojeg razloga dovoljno relevantna, onda o njoj možeš napisati članak. Što se tiče književnika, moja opaska o tri knjige se odnosila na ljude koji nisu poznati/značajni ni po čemu drugom osim eventualno po svom književnom radu. Ima pojedinaca koji su npr. učitelji i objavili su jednu knjigu u 100 primeraka. Ako je to sve, onda o njima ne pišemo članak. Nije jedini prag značaja taj broj objavljenih knjiga. Neko može da napiše samo jedan roman u životu i da dobije NIN-ovu nagradu. U tom slučaju on jeste dovoljno relevantan, jer je ta nagrada veoma cenjena. Znači, gledamo koliko je knjiga objavio. Ako su to samo 1-2 knjige, gledamo da li je dobitnik nekih književnih nagrada, da li su o njemu pisali neki stručni časopisi, da li je bio zastupljen u antologijama itd. Cilj je da izbegnemo da pišemo članke baš o svakome, odnosno da izdvojimo one ljude koji su se istakli u profesiji kojojm se bave. mickit 14:44, 31. januar 2011. (CET)[odgovori]