Pređi na sadržaj

Ras el Hur

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rezervat „Ras el Hur“
رأس الخور
IUCN kategorija Ib (oblast divljine)
Jedna od osmatračnica ptica na obroncima rezervata.
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Rezervat „Ras el Hur“ رأس الخور
Mjesto UAE
Najbliži gradDubai
Površina13 km2
Osnovano1975. godine
Upravljačko tijeloOdeljenje za očuvanje životne sredine opštine Dubai

Ras el Hur (arap. رأس الخور) je močvara rezervat za životinje na teritoriji Dubaija, UAE, čuven po velikom broju ptica selica koje svake godine tokom migracija svraćaju u ovu močvaru. U njoj se mogu naći mnoge ptice, zglavkari, sitni sisari i ribe.

Odlike[uredi | uredi izvor]

Rezervat Ras el Hur predstavlja svojevrsnu enklavu divljine okruženu gustim saobraćajem i naglim širenjem urbane infrastrukture. Smešten baš kao što mu ime na arapskom kaže - na rtu okruženom vodom, on je jedan od retkih urbanih zaštićenih područja na svetu.[1]

Opština Dubai je preduzela velike napore da zaštiti i očuva biodiverzitet u ovom osetljivom ekosistemu. Močvara je ograđena i tri ptičja skrovišta su izgrađena.[2] Ova skrovišta su prvi korak ka razvoju modernijih prostorija za obrazovanje posetilaca u zaštićenom području. Projektni biro Svetske Fondacije za Prirodu sarađuje sa Odeljenjem za životnu sredinu opštine Dubai, kako bi postavili objekte koji su pod pokroviteljstvom Narodne banke Dubaija.

Mogućnosti za uživanjem u prirodnom okruženju u ovom brzo razvijajućem emiratu su toliko ograničene, da otvaranje Ras el Hura za posetioce predstavlja blagodet sadašnjim i potencijalnim ljubiteljima prirode.[3]

Trenutno postoje tri osmatračnice za ptice koje se nalaze na ivicama rezervata, a otvorene su za javnost. Ulaz je slobodan, a rade od 9:00 do 16:00 časova od subote do četvrtka.[4]

Ras el Hur je takođe dom stanište oko 500 jedinki ružičastog flaminga (Phoenicopterus roseus), koje su postale neka vrsta maskote Programa zaštite divljine u Dubaiju.

Fauna[uredi | uredi izvor]

Među redovne posetioce rezervata ubrajaju se:

  • čvorak (Gracupica contra),
  • vlastelica (Himantopus himantopus),
  • Merops persicus,
  • velika čigra (Hydroprogne caspia),
  • žutoglava pliska (Motacilla citreola),
  • krivokljuni sprudnik (Tringa nebularia),
  • pupavac (Upupa epops),
  • vodomar (Alcedo atthis),
  • polojka (Actitis hypoleucos),
  • barska šljuka (Gallinago gallinago),
  • velika carska šljuka (Numenius arquata),
  • crnotrba sprutka (Calidris alpina),
  • eja močvarica (Circus aeruginosus),
  • crni galeb (Larus marinus),
  • velika bela čaplja (Ardea alba),
  • ružičasti flamingo (Phoenicopterus roseus),
  • siva čaplja (Ardea cinerea),
  • srebrni vivak (Pluvialis squatarola),
  • indijski paun (Pavo cristatus),
  • indijska modrovrana (Coracias benghalensis),
  • čapljica (Ixobrychus minutus),
  • zelena pčelarica (Merops orientalis),
  • divlja patka (Anas platyrhynchos),
  • orao ribar (Pandion haliaetus),
  • sabljarka (Recurvirostra avosetta),
  • indijski bulbul (Pycnonotus cafer),
  • crvenoliki vivak (Vanellus indicus),
  • šljuka kamenjarka (Arenaria interpres),
  • bela sprutka (Calidris alba),
  • bronzani vranac (Phalacrocorax nigrogularis),
  • crna čaplja (Egretta gularis),
  • bela pliska (Motacilla alba),
  • belouhi bulbul (Pycnonotus leucotis)
  • žutokljuna roda (Mycteria ibis).

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]