Pređi na sadržaj

Rajčica

Koordinate: 41° 30′ 52″ S; 20° 32′ 55″ I / 41.514547821597034° S; 20.54873362148396° I / 41.514547821597034; 20.54873362148396
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rajčica
mkd. Рајчица
Manastir Sv. Đorđa Pobedonosca u Rajčici
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaDebar
Stanovništvo
 — (2002)131
Geografske karakteristike
Koordinate41° 30′ 52″ S; 20° 32′ 55″ I / 41.514547821597034° S; 20.54873362148396° I / 41.514547821597034; 20.54873362148396
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina706 m
Rajčica na karti Severne Makedonije
Rajčica
Rajčica
Rajčica na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj1250
Pozivni broj(+389) 45
Registarska oznakaDB

Rajčica (mkd. Рајчица) je naseljeno mesto u Severnoj Makedoniji, u zapadnom delu države. Rajčica pripada opštini Debar.

U mestu se nalazi manastir Rajčica.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje Rajčica je smešteno u zapadnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Debra, naselje je udaljeno 4 km istočno.

Reljef: Rajčica se nalazi u gornjem delu istorijske oblasti Debar. Selo je položeno na istočnom obodu plodnog Debarskog polja, koje pravi reka Crni Drim. Blizu naselja nalazi se ušće rečice Radike u Crni Drim. Severno od naselja uzdi\e se planina Dešat, a južno Stogovo. Nadmorska visina naselja je približno 710 metara.

Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, nije planinska, već je pre blaža, župna klima.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rajčica je oduvek bila naseljena je Slovenima pravoslavne veroispovesti. U ovom selu se nalazi ženski manastir Svetog Đorđa i crkva Svete Varvare koja je podignuta 1597. godine.

Crkvi u mestu poklonio je zvono kralj Aleksandar Karađorđević, a narudžbinu izvela livnica zvona Predraga Jovanovića iz Novog Sada.[1]

Rajčica je pre Drugog svetskog rata bila sedište Rajčičke Parohije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po popisu stanovništva iz 2002. godine Rajčica je imala 131 stanovnika.

Pretežno stanovništvo u naselju su Albanci (55%), a u manjinski su etnički Makedonci-Torbeši (33%). Do prve polovine 20. veka selo je bilo isključivo naseljeno Slovenima pravoslavne veroispovesti.

Većinska veroispovest u naselju je islam, a manjinska pravoslavlje.

Vidi još[uredi | uredi izvor]


Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Dan", Novi Sad 1936.